Da ne postanu kratkovida – bar dva sata dnevno napolju!

Do sredine veka oko pola svetske populacije biće kratkovido, a petina njih veoma kratkovida i u opasnosti od gubitka vida. Trenutno, oko 2 milijarde ljudi pati od kratkovidosti.

Do sredine veka oko pola svetske populacije biće kratkovido, a petina njih veoma kratkovida i u opasnosti od gubitka vida. Trenutno, oko 2 milijarde ljudi pati od kratkovidosti.

I do milijardu ljudi bi moglo da bude ugroženo slepilom do 2050. godine, ukoliko rastuća epidemija kratkovidosti bude zanemarivana, poručuju naučnici sa Instituta za vid „Brajan Holden“ u Sidneju u Australiji.

- Advertisement -

Do sredine veka oko pola svetske populacije biće kratkovido, a petina njih veoma kratkovida i u opasnosti od gubitka vida. Trenutno, oko 2 milijarde ljudi pati od kratkovidosti.

„Potrebno je da svi – od roditelja i škola do zdravstvenih institucija i vlada – rade na zaštiti zdravlja očiju i suoče se sa jednim od najvećih zdravstvenih izazova današnjice,“ upozorava profesor Kovin Naido sa Instituta „Brajan Holden“.

Kratkovidost je naročito raširena u Istočnoj Aziji, pa je u Singapuru, Kini, Tajvanu, Hong Kongu, Japanu i Koreji čak 80-90% maturanata kratkovido. Raste broj kratkovidih i u zemljama Zapada, sa 25% mladih, koliko ih je bilo 1970, godine, na 42% 2004. godine u SAD.

Roditelji moraju voditi računa da deca bar dva sata dnevno provode na otvorenom, i da ne budu mnogo nad ekranima tableta, mobilnih telefona, računara i televizora. Škola i roditelji se moraju starati da se deca redovno kontrolišu kod očnog lekara, da bi se kratkovidost zaustavila na vreme.

Detinjarije / Children & Nature

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img