spot_img
spot_img

Da ne postanu kratkovida – bar dva sata dnevno napolju!

Do sredine veka oko pola svetske populacije biće kratkovido, a petina njih veoma kratkovida i u opasnosti od gubitka vida. Trenutno, oko 2 milijarde ljudi pati od kratkovidosti.

Do sredine veka oko pola svetske populacije biće kratkovido, a petina njih veoma kratkovida i u opasnosti od gubitka vida. Trenutno, oko 2 milijarde ljudi pati od kratkovidosti.

I do milijardu ljudi bi moglo da bude ugroženo slepilom do 2050. godine, ukoliko rastuća epidemija kratkovidosti bude zanemarivana, poručuju naučnici sa Instituta za vid „Brajan Holden“ u Sidneju u Australiji.

- Advertisement -

Do sredine veka oko pola svetske populacije biće kratkovido, a petina njih veoma kratkovida i u opasnosti od gubitka vida. Trenutno, oko 2 milijarde ljudi pati od kratkovidosti.

„Potrebno je da svi – od roditelja i škola do zdravstvenih institucija i vlada – rade na zaštiti zdravlja očiju i suoče se sa jednim od najvećih zdravstvenih izazova današnjice,“ upozorava profesor Kovin Naido sa Instituta „Brajan Holden“.

Kratkovidost je naročito raširena u Istočnoj Aziji, pa je u Singapuru, Kini, Tajvanu, Hong Kongu, Japanu i Koreji čak 80-90% maturanata kratkovido. Raste broj kratkovidih i u zemljama Zapada, sa 25% mladih, koliko ih je bilo 1970, godine, na 42% 2004. godine u SAD.

Roditelji moraju voditi računa da deca bar dva sata dnevno provode na otvorenom, i da ne budu mnogo nad ekranima tableta, mobilnih telefona, računara i televizora. Škola i roditelji se moraju starati da se deca redovno kontrolišu kod očnog lekara, da bi se kratkovidost zaustavila na vreme.

Detinjarije / Children & Nature

spot_img
spot_img

Najnovije

DAN RANOG DETINJSTVA 2026: DETINJSTVO NE MOŽE DA ČEKA!

Šesti Dan ranog detinjstva spojio igru, umetnost i održivost u Muzeju afričke umetnosti

Deca zaslužuju ambijent zbog kojeg će se radovati povratku u skolu

Septembar treba da bude mesec radosti zbog povratka u društvenu sredinu koja ceni različitosti, neguje ravnopravnost i podstiče individualne potencijale.

Adaptacija na vrtić: Od prvih suza do „mogu li još pet minuta?“

Šta predstavlja proces adaptacije na vrtić i kako može da izgleda, koliko traje i šta bi to roditelji trebalo da očekuju - tema je o kojoj govori Nataša Drageljević, vaspitačica i direktorka PU "Mala škola"

Kantri pevačica Doli Parton – zvezda koja je uradila najviše za obrazovanje siromašnih u svetu

Buddy program i 100 miliona besplatnih knjiga za siromašnu decu samo su neki od programa koje je osmislila i finansirala

Skuvani smo, na Boga, bez kape – kako engleski sleng menja srpski jezik

Od „cooked“ i „rizz“ do „ghost-ovao me je“ i „nemoj da yap-uješ“ – internet sleng sve brže prelazi granice engleskog jezika i ulazi u svakodnevni govor mladih.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img