Kako izgleda osnovna škola na drugom kraju sveta?

U nižim razredima u školi na Novom Zelandu nema ocena. Čuo sam dosta zabrinutih roditelja koji su došli iz drugih zemalja koji su pokazali bojazan kako na ovaj način deca neće ništa naučiti, ali su se na kraju uverili kako stvar funkcioniše

novi zeland decaPiše: Ognjen Livada

 

- Advertisement -

Evo ga, dečak je postao školarac.

Ne bi to bilo ništa čudno da mu prvi dan škole nije bio 20. 5, sreda.

Ispalo je kako je to najbolji dan, jer sredom imaju „discovery time“, pa celo vreme nešto istražuju i muvaju se svugde po školi.

Još jedna meni zanimljiva stvar je što su nas oberučke prihvatili u školi u Novom Zelandu, iako će u njoj provesti tri i po nedelje.

Volim da vidim kako netko radi stvari na drugačiji način, zato ću ovde podeliti vlastita iskustva s osnovnom školom Vinčester iz Palmerston Norta, možda nekome otvoriti oči i podstaknuti promene kod nas.

Kao prvo: Birokratija

Za upis u školu malac je trebalo da ima valjanu studentsku vizu, rodni list, potvrdu o adresi gde živimo.

- Advertisement -

Ispunili smo kratki upitnik u kojem su se tražile osnovne informacije o bolestima/alergijama, upit o vakcinaciji (ovdje nije obavezno vakcinisanje i nema nikakvih epidemija), upit želimo li sinu da osiguramo besplatno mleko, i dopuštamo li korišćenje fotografija na kojima se nalazi za promociju škole.

I to bi bilo to.

Drugo: Kada se kreće u školu na Novom Zelandu?

Dakle, očigledno je da je Novi Zeland na drugom kraju sveta,  pa kad oni imaju zimu, mi imamo leto i obrnuto. Školska godina im počinje negde kad nama kreće polugodište, dakle u našu zimu, samo s jednom izuzetkom – oni nemaju masovno upisivanje dece u školu, već se deca upisuju kad god, mada je to uglavnom kada napune pet godina.

Kada sam čuo da se deca upisuju s pet godina činilo mi se prerano. Znam da i neke druge zemlje rano upisuju decu u školu u tom uzrastu, ali sada sam barem iz prve ruke imao priliku da vidim kako to izgleda.

I izgleda odlično, kao prvo zbog načina i strukture škole, ali o tome ću malo kasnije. Uglavnom, poenta je kada vam dete navrši pet godina vi ga iz „vrtića“ upišete u školu, makar to bilo 6. februara, 5. juna, 7. avgusta, ili kad god.

Što je odlično kod ovakvog sistema? Nova deca koja dolaze susreću se s uhodanim razredom i puno se lakše uklapaju. I lako savladavaju gradivo učeći od druge dece. Kako i sam radim sa školama, ovakav pristup mi se čini odličnim. Naravno, problem je ako se ne može usuglasiti s programom, jer kod nas školski program je kao na magarca natovariti puno tereta i terati ga od tačke A do tačke B.

spot_img

Najnovije

Tri veštine koje su deca u Jugoslaviji znala, a današnja više ne znaju

Detinjstvo u Jugoslaviji uveliko se razlikovalo od detinjstva danas. Obeležili su ga specifični društveni, politički i ekonomski uslovi koji su oblikovali svakodnevni život dece.

Zlatibor domaćin 10. jubilarne Regionalne nastavničke konferencije

Četvorodnevni akreditovani stručni skup okuplja vaspitače, ulitelje, nastavnike, stručne saradnike, direktore, vrtićke i školske timove i obrazovne lidere iz regiona.

Zašto svi imamo „stolicu za odeću“ i šta ta navika zapravo govori o nama

Najčešće je to stolica u spavaćoj sobi, ali može biti i klupa, komoda, sobni bicikl ili bilo koja ravna površina koja „trpi“ slojeve odeće iz dana u dan.

5 medalja na Nordijsko-Baltičkoj olimpijadi iz fizike za učenike Matematičke gimnazije

Najveći uspeh učenika Matematičke gimnazije na Nordijsko-Baltičkoj olimpijadi do sada

Mama i četiri šampiona – porodica sa više od 300 medalja

Porodica Hadži Purić ima četiri đaka i četiri takmičara. I ne zna se koji je uspešniji. Majka, arhitekta sajber odbrane na Matematičkom fakultetu, kaže da joj IT pomaže da organizuje decu, a da su deca odabrala one oblasti za koje ona nije stručnjak.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img