spot_img
spot_img

„Aplikacija-generacija“: Kako su nam deca postala bespomoćna

Oni su prva generacija koja svoj identitet ne definiše ni preko politike, ni preko ekonomije, već preko tehnologije. Površni su, narcistični i zavisni od aplikacija. Bez njih, više nisu u stanju da stignu na odrediše ili ostanu u kontaktu sa prijateljima. Zato su ih prozvali – „aplikacija generacija“   Upravo tako se zove knjiga koju […]

Oni su prva generacija koja svoj identitet ne definiše ni preko politike, ni preko ekonomije, već preko tehnologije. Površni su, narcistični i zavisni od aplikacija. Bez njih, više nisu u stanju da stignu na odrediše ili ostanu u kontaktu sa prijateljima. Zato su ih prozvali – „aplikacija generacija“

 

Aplikacija generacijaUpravo tako se zove knjiga koju su nedavno objavili američki razvojni psiholozi Haurad Gardner i Keti Dejvis, i u kojoj pokušavaju da opišu generaciju koja odrasta u Web 2.0 okruženju i koja veruje da se svi problemi u životu rešavaju uz pomoć aplikacija.

- Advertisement -

Za razliku od prethodnih, ova generacija voli da igra na sigurno, kažu oni. Umesto da sami istražuju i isprobavaju, oni radije žele da sve bude unapred provereno i bez mogućnosti neuspeha. Za početak, bilo u digitalnom svetu ili van njega, uvek traže „aplikaciju“ koja će im pomoći da postignu ono što žele. Ako aplikacija za konkretan problem ne postoji, onda se taj problem odbacuje kao nevažan.

Posebno zabrinjava to što su mladi postali „glumci“ u svojim životima, koji sve što rade oflajn, rade sa svešću da će to biti prikazano onlajn, na društvenim mrežama. Potpuno okrenuti spoljašnosti i načinu na koji se prikazuju pred drugima, nove generacije slabo su sklone sopstvenom preispitivanju i osluškivanju unutrašnjeg ja. Kada stignu u zrelije godine, to ih čini nesposobnim da preuzimaju rizike, smatraju psiholozi.

Uprkos boljoj povezanosti, mladi su sve otuđeniji jer su odnosi sve površniji, upozoravaju Gardner i Dejvis. Njihov način razmišljanja je: zašto da se vidimo i čujemo, kad možemo da pošaljemo poruku? Zašto bismo razumišljali, kad rešenje možemo da nažemo na internetu? Zašto bismo stvarali, kad možemo da modifikujemo? Zašto bismo se zbog nečeg loše osećali, kad ima toliko načina da sebi odvratimo pažnju?

Takođe, Gardner i Dejvis su istraživali kreativnost kod srednjoškolaca u periodu od poslednjih dvadeset godina i zaključili da su maštovitost, originalnost i složenost isčezli iz književnih radova mladih, ali su se povećali u domenu vizuelnih umetnosti, što objašnjavaju ogromnom izloženošću vizuelnim medijima.

 

spot_img
spot_img

Najnovije

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Dan ranog detinjstva 2026 vraća deci igru, prirodu i vreme za odrastanje

Besplatan celodnevni program za decu i roditelje 30. avgusta u Muzeju afričke umetnosti

Danski učenici će morati usmeno da brane radove da ne bi varali pomoću veštačke inteligencije

Danska vlada će, između ostalog, uvesti niz novih mera, uključujući nadzor računara, za učenike uzrasta od 16 do 19 godina.

Svetski dan mačaka: Mačkoljupci svih zemalja – ujedinite se!

Povodom Svetskog dana mačaka otkrivamo zanimljive činjenice o ovim tajanstvenim ljubimcima – od njihove istorije i uloge kroz vekove, do najomiljenijih rasa i razloga zbog kojih ih volimo.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img