Današnji adolescenti provode više od punog radnog vremena izlažući svoj mozak digitalnoj tehnologiji. Pošto provode tako mnogo radnog vremena piljeći u kompjuterski ili televizijski ekran, ovi mladi ljudi ne učvršćuju normalne neurnoske puteve koji su u njihovim mozgovima potrebni da bi razvili veštine tradicionalne komunikacije licem u lice.
Empatija i mozak adolescenata
Adolescencija je kritična faza razvoja – to je vreme kada mozak napreduje od konkretnog do apstraktnog mišljenja. To je obično doba kada tinejdžeri razvijaju sposobnost da razumeju emocionalna iskustva drugih, a pritom uče i vežbaju svoje empatičke veštine. Ako provode sate zureći u komjuterski ili televizijski ekran dok možda istovremeno slušaju bučnu muziku preko slušalica, to će verovatno otežati razvoj adekvatnih neuronskih sklopova koji su potrebni za ovu fazu razvoja.
Pročitajte i: Odrastanje uz ekrane menja neuronske sklopove u mozgu
Dr Robert Megivern (McGivern) i njegovi saradnici na Državno univerzitetu u San dijegu otkrili su da se deca, kada ulaze u adolescenciju, bore sa sposobnošću da prepoznaju emocije druge osobe. Tokom istraživanja, volonterima tinejdžerima su pokazivana lica koja su izražavala različita emocionalna stanja. U poređenju sa ostalim starosnim grupama, jedanaestogodišnjacima i dvanaestogodišnjacima (doba kada se pubertet obično pojavljuje) trebalo je više vremena da identifikuju srećna, ljuta ili tužna lica, zbog skraćivanja ili orezivanja viška sinaptičkih vza koje se odvija u pubertetu. Međutim, kad se proces orezivanja završi i tinejdžer sazri i zađe u zrelo doba, porepoznavanje izraza postaje brže i efikasnije.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Vladimir Đurić: Da li biste prodali novo jutro za milion dolara?
Može li se staviti cena na novo jutro, za koliko biste ga prodali? Da li je milion dolara ponuda koju biste prihvatili bez obzira na uslove? Dr Vladimir Đurić, doktor...
Blagostanje je neobjašnjiv osećaj ali ga prepoznate kad ga vidite – Erih From
Na pitanje šta smatra mentalnim zdravljem, From je odgovorio: "Ono što ja smatram mentalnim zdravljem bojim se da se razlikuje od onoga što mnogi drugi psihijatri ili psiholozi misle da...
Danijela Budiša Ubović: Psihološka zavisnost od roditelja – snažno osećanje dužnosti drži decu uz roditelje
Psihološka zavisnost od roditelja u velikoj meri može uticati na donošenje odluka u životu pojedinca koji bi trebalo da živi svoj život i oblikuje ga kako misli da treba pa...
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Nema komentara.