Intervju, Ljiljana Marinković: Udžbenici ne smeju biti samo biznis

"Načinom odnošenja prema udžbenicima društvo pokazuje stav koji ima prema obrazovanju mladih generacija. Mislim da je zaštita domaćih izdavača udžbenika važan zadatak svake države."

Ovih dana intenzivno se priča o promenama u sistemu odabira udžbenika, budući da je Ministarstvo prosvete Srbije početkom marta objavilo na svom sajtu listu udžbenika za osnovnu školu sa koje će nastavnici birati knjige po kojima će raditi u naredne tri školske godine. Kada su udžbenici u pitanju, tokom poslednje decenije bili svedoci mnogih nedovoljno promišljenih i teško izvodljivih odluka nadležnih, koje su pritom prečesto menjane, što je uvelo još veći nered u ovoj oblasti, pa se svaka novina dočekuje sa svojevrsnim oprezom kako kod nastavnika i roditelja, tako i kod izdavača. Zbog toga smo o ovoj važnoj i aktuelnoj temi razgovarali sa  Ljiljanom Marinković, direktorkom izdavačke kuće Kreativni centar, koja već više od četvrt veka objavljuje knjige za decu a već preko deceniju i udžbenike, za koje su dosad dobili brojne nagrade u zemlji i inostranstvu.

Da li su se i koliko značaj i uloga udžbenika u obrazovanju promenili u 21. veku?

- Advertisement -

Bez obzira na to štо su nam, zahvaljujući razvoju tehnologije, mnoge činjenice postale lako dostupne, svima nam je i dalje potrebno sistematizovano znanje. Dobar udžbenik omogućuje učenicima da dobiju upravo tu sistematizaciju, on im pomaže da povežu prethodna znanja s novim, da integrišu znanja iz različitih predmeta, a takođe im pokazuje kako da ta znanja primene u životu. To je izuzetno važna funkcija i ona se nije promenila. S druge strane, od stepena ulaganja u obrazovanje zavisi da li će udžbenik biti jedino nastavno sredstvo ili samo jedno od brojnih različitih sredstava.

„Svedoci smo toga da se gotovo svake godine donose neki novi propisi u oblasti udžbeničke politike i da se u tim rešenjima ide napred-nazad, što znači da nema jasne strategije.“

Kada ste kao izdavačka kuća počeli da radite na priređivanju udžbenika, šta je ono po čemu ste najvećma hteli da se oni razlikuju od dotadašnjih?

Te 2004. godine, kada smo započeli s radom na udžbenicima, na tržištu udžbenika postojale su knjige koje nisu menjane decenijama. Zato smo želeli da napravimo moderne knjige, u metodičkom smislu inovativne, bolje dizajnirane, knjige koje će odražavati svet savremenog deteta, a ne svet prethodnih generacija. Inicijatori otvaranja udžbeničkog tržišta podržavali su takvu ideju i naši prvi udžbenici kreirani su s velikim entuzijazmom i ambicijama. No, kako je vreme odmicalo, ideja o inovativnosti kod naših prosvetnih vlasti nekako je otišla u drugi plan, a sve je više počelo da se govori samo o tome koliko udžbenici koštaju, kako se distribuiraju, koliko su teški.

„Ideja o inovativnosti  nekako je otišla u drugi plan, a sve je više počelo da se govori samo o tome koliko udžbenici koštaju, kako se distribuiraju, koliko su teški.“

Šta ste posle toliko godina iskustva u izdavanju udžbenika naučili?

Rad na udžbenicima veoma je složen i uključuje veliki broj stručnjaka različitih profila, pa je u tom smislu još zahtevniji od rada na knjigama iz opšte produkcije. Stoga početak nije bio nimalo lak, jer smo mi mala sredina, bez razvijene kulture naučnopopularnog pisanja, koja je neophodna za dobre udžbenike. Vrlo sam ponosna zbog toga što su se naši autorski i urednički timovi za ovih dvanaest godina razvili toliko da smo za naše udžbenike dobili čak pet evropskih nagrada.

spot_img

Najnovije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Fenomen „brejn rota“ osvojio internet – deca se oduševljavaju, a stručnjaci upozoravaju

Balerina Kapučina, Tralalero Tralala, Bombardiro Krokodilo – spoj su naizgled nespojivog: telo devojke, a umesto glave šoljica kafe, plišana ajkula sa tri noge u patikama, avion sa glavom krokodila.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img