Doktor Oliver Vidojević, psihijatar-psihoterapeut, o najčešćim poremećajima ishrane, anoreksiji i bulimiji: Najčešće se poremećaj ne uoči u ranoj fazi, nego kada devojčica postane “kost i koža”
SAVRŠENO izvajano telo bez grama sala, i uzan struk, ideal su koji mnoge mlade osobe pokušavaju da dosegnu. Jedna dijeta nadovezuje se na drugu, još rigorozniju, smanjuju se porcije, “preskaču” obroci, hrana se zamenjuje vodom…
U intervjuu za “Novosti” dr Vidojević kaže da među onima koji zapadaju u takvo stanje da odbijaju hranu, i ma koliko da su mršavi misle da su debeli, najbrojnije su devojčice koje ulaze u pubertet, ali je sve više i dečaka, njihovih vršnjaka, koji strahuju da će biti buckasti.
– Najčešće problem počinje dijetom, jer su zbog buckastog izgleda mladi bili izloženi izrugivanju okoline ili primedbama i ozbiljnijim zahtevima porodice – kaže dr Vidojević. – Taj vršnjački ili porodični pritisak deluje na poremećaj ishrane kao što je anoreksija.
* Neće svi odreagovati na pritisak okoline anoreksijom. Od čega to zavisi?
– Utvrđeno je da postoji nasledna komponenta. Iako su svi izloženi uticaju okoline, ne postanu svi anoreksični. Samo oni koji su predisponirani, preosetljivi mogu da obole od poremećaja ishrane.
* Koji su pouzdani znaci poremećaja?
– Ako devojčica od 13 godina nosi odeću koju je nosila u četvrtom ili petom razredu, izgleda kao kost i koža, oči su joj upale, i nikad je nema za stolom u vreme obroka, ima razloga za sumnju. Znaci anoreksije su i ako osoba retko jede, uglavnom nešto što se ne može nazvati obrokom, kao što su zelena salata i kisela voda za ručak, a jabuka za večeru, a uz to ima i preteranu fizičku aktivnost. Osobe sa ovim poremećajem hodaju po sedam-osam kilometara tokom dana, trče u mestu dok uče, neprestano se kreću, ne žele da sednu, stalno se troše. I tu dolazimo do osnovnog simptoma, a to je dismorfofobija, ili nerazuman i iracionalan doživljaj sopstvenog tela. Ne možete ubediti anoreksičnu osobu da nije debela i da se neće ugojiti od minimalnog unosa hrane.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: KULTURA ISHRANE
Prijavite se za novi besplatan vebinar “Šta nam jedu deca?”
Portal Detinjarije već 10 godina aktivno se bavi promocijom zdravije ishrane dece, a kroz časopis i radionice Kuvajmo s decom, sa našim gastro urednikom Nenadom Gladićem – Lepim Brkom, podstičemo...
Prijavite se za besplatan vebinar “Šta nam jedu deca?”
Portal Detinjarije već 10 godina aktivno se bavi promocijom zdravije ishrane dece, a kroz časopis i radionice Kuvajmo s decom, sa našim gastro urednikom Nenadom Gladićem - Lepim Brkom, podstičemo...
Kako smo u našoj kući rešili problem probirljivosti u jelu
Piše: Željka Kurjački Stanić, psiholog i psihoterapeut Pre nego što sam dobila decu, naravno, imala sam samopouzdanje i roditeljsko umeće i mudrost jer sam kao psiholog i kao neko ko...
Dr Perišić: Pileća džigerica zdrava za decu, ostale pune teških metala
Pojedini nutricionisti pileću džigericu nazivaju čak i otrovom zbog visokog sadržaj holesterola i masti, dok oni starijeg kova tvrde da je odlična za krvnu sliku i da je treba davati...
Nema komentara.