Grupa mladih koja najviše oseća loše efekte preseljenja su deca u ranoj adolescenciji, između 12 i 14 godina. Promena kuće može biti veoma razorno iskustvo za dete, naročito ako ide uz “redovne” komplikacije koje idu sa ranim tinejdžerskim godinama
Selili ste se u ranom detinjstvu ili tokom puberteta? To je podrazumevalo da ste promenili školu i morali ste da se navikavate na novo društvo i okruženje? Ako je tako, verovatno niste svesni kakve su moguće posledice koje je seldiba ostavila na vas.
Naime, studija nedavno objavljena u časopisu “American Journal of Preventive Medicine” daje odgovore na ta pitanja. Britanski istraživač Rodžer Veb i njegove kolege iskoristili su evidenciju o bukvalno svakom pojedincu rođenom u Danskoj između 1971. i 1997. godine, da istraže kako je selidba u detinjstvu uticala na njihove živote.
Skoncentrislai su se na veliki broj negativnih posledica, uključujući pokušaje samoubistva, kriminal, psihičke poremećaje, drogu i neprirodne smrti. Selidba tokom detinjstva bila je povezana sa povećanom učestalošću svih ovih negativnih ishoda. Više selidbi u jednoj godini imale su još veću štetu, piše Vašington post.
Grupa mladih koja najviše oseća loše efekte preseljanja su deca u ranoj adolescenciji, između 12 i 14 godina. Dete koje prolazi kroz selidbu sa 14 godina ima dvostruko veći rizik od samoubistva u srednjem dobu, tvrdi studija. I rizici učešća u nasilnom zločinu kao i zloupotreba droge su više nego duplo veći.
Ono što je ključno, ova studija je analizirala samo selidbe preko danskih opštinskih granica – dovoljno daleke da obično zahtevaju da dete promeni školu. Istraživači tvrde da je to činjenica koja objašnjava rezultate.
“Adolescenti koji su se preselili često se susreću sa dvostrukim stresom prilagođavanja nepoznatoj sredini, novoj školi, izgradnji novih prijateljstava i društvenih mreža, dok se istovremeno suočavaju sa osnovnim biološkim i razvojnim prelazima kao i njihovi vršnjaci”, navode Veb i njegove kolege.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Vladimir Đurić: Da li biste prodali novo jutro za milion dolara?
Može li se staviti cena na novo jutro, za koliko biste ga prodali? Da li je milion dolara ponuda koju biste prihvatili bez obzira na uslove? Dr Vladimir Đurić, doktor...
Blagostanje je neobjašnjiv osećaj ali ga prepoznate kad ga vidite – Erih From
Na pitanje šta smatra mentalnim zdravljem, From je odgovorio: "Ono što ja smatram mentalnim zdravljem bojim se da se razlikuje od onoga što mnogi drugi psihijatri ili psiholozi misle da...
Danijela Budiša Ubović: Psihološka zavisnost od roditelja – snažno osećanje dužnosti drži decu uz roditelje
Psihološka zavisnost od roditelja u velikoj meri može uticati na donošenje odluka u životu pojedinca koji bi trebalo da živi svoj život i oblikuje ga kako misli da treba pa...
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Nema komentara.