Ako ne vakcinišemo decu, biće sve više epidemija

Češća pojava malih boginja je posledica odbijanja obavezne imunizacije. Nevakcinisanje ili odlaganje vakcinacije dovodi do stvaranja populacije čiji imuni sistem nije dovoljno jak da se odbrani od virusa

Epidemije malih boginja koje se u poslednjih nekoliko godina povremeno javljaju u Srbiji, za stručnjake nisu iznenađenje, jer je već 10 godina broj vakcinisanih od ovog virusnog oboljenja u velikom padu. Zbog zablude da MMR vakcina izaziva autizam, roditelji odbijaju da vakcinišu decu. To u budućnosti može da dovede do učestalijih epidemija malih boginja, upozoravaju epidemiolozi.

Doktorka Ivana Begović Lazarević, epidemiolog u Zavodu za javno zdravlje Beograd, objašnjava da do infekcije virusom morbila kod odraslih osoba dolazi ukoliko nisu primile vakcinu ili su rođene pre 1971. godine, kada se u našoj zemlji uopšte nije davala MMR vakcina. Ona upozorava da je danas neophodno mališane vakcinisati, jer odbijanje cepiva može samo da naškodi detetu.

- Advertisement -

– Veliki broj naučnih studija koje su obuhvatile preko 14 miliona dece širom sveta dokazala su da nema uzročne povezanosti između MMR vakcina i autizima – kaže dr Begović Lazarević – Nevakcinisanje deteta ili odlaganje vakcinacije dovodi do stvaranja populacije čiji imuni sistem nije dovoljno jak da se odbrani od virusa boginja. To povećava rizik da u narednim godinama imamo sve češće pojave ovakvih epidemija.

Ova virusna infekcija može biti praćena ozbiljnim komplikacijama. Najčešće komplikacije javljaju se kod mališana mlađih od pet godina i osoba starijih od 20.

– Zapaljenje pluća, koje se javlja kod šest odsto obolelih osoba, jedna je od ozbiljnih komplikacija koja u velikom broju slučajeva može da dovede i do smrtnog ishoda – kaže dr Begović Lazarević. – Encefalitis, odnosno zapaljenje mozga javlja se kod jedne od 1.000 obolelih osoba, a takođe može da dođe do zapaljenja srednjeg uha i proliva. Kod dece koja su preležala male boginje u uzrastu mlađe od dve godine posle prosečno sedam do 10 godina od oboljenja može da dođe do subakutnog sklerozirajućeg panencefalitisa. To je progresivno degenerativno oboljenja koje zahvata sve strukture mozga i nažalost najčešće dovodi do smrtnog ishoda.

MMR vakcina ne štiti samo od morbila, već i od pojave zaušaka i rubeola, a najbolje je da dete primi ovu vakcinu nakon prvog rođendana odnosno između 12. i 15. meseca života, jer svako odlaganje može imati za posledicu infekciju ovim virusom ukoliko dete dođe u kontakt sa obolelom osobom. Pre polaska u školu dete bi trebalo da primi još jednu dozu ove vakcine, jer se tako u 99 odsto postiže dugotrajna zaštita, a možda i doživotni imunitet.

SIMPTOMI

Simptomi malih boginja isti su kod dece i kod odraslih. U prva dva do četiri dana bolesti javlja se povišena telesna temperatura, suv nadražajni kašalj, crvenilo i suzenje očiju i sekrecija iz nosa. Jedan do dva dana pre pojave ospi po telu, uočavaja su se beličaste tačkice na sluzokoži usne duplje , takozvane Koplikove mrlje. One nestaju ubrzo po pojavi ospi, koje izbijaju prvo na licu, iza ušiju i na vratu, a zatim se postepeno šire ka ostalim delovima tela a praćene su skokom telesne temperature. Ospe traju pet do šest dana i povlače se istim redosledom kao što su izbijale.

- Advertisement -

M. A. Veljković

Izvor: Novosti

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img