Denisu terapija, a Popaju nanogica? Strip junaci uz koje su odrastale generacije na „kauču psihologa“

Da kojim slučajem Denis Napast, nestašni strip junak, danas odrasta negde u Srbiji, zabrinuti roditelji bi ga poveli kod psihologa koji bi mu lako udelio dijagnozu hiperaktivnog deteta sa poremećajem pažnje.

popajNe bi mnogo bolje prošli ni mnogi drugi strip junaci na kojima su odrastale generacije dece u Srbiji i bivšoj Jugoslaviji.

Ponašanje Mornara Popaja bez sumnje je nasilničko, kao kod nekog viđenijeg zaštićenog svedoka. Skoro da nema strip avanture gde on problem ne rešava pesnicama i čim pojede spanać – nekog prebije, a najčešće Badžu. Odnos prema Olivi je posesivan i bolesno ljubomoran. Pa, koja bi živela sa njim?

- Advertisement -

Nekada dobroćudni Hogar Strašni bio bi izopšten kao primitivac koji uporno krši rodnu ravnopravnost jer je ponašanje prema njegovoj ženi Helgi društveno neprihvatljivo. Ono što iz stripa u strip Hogar čini Ediju je čist primer mobinga. Da i ne pominjemo očigledan problem sa konzumiranjem alkohola, koji ovaj Viking ignoriše, a poznato je da alkoholizam rastura i čoveka i porodicu.

Na kakvim su to, reklo bi se, agresivnim strip junacima odrastale generacije?

– Agresivnost sama po sebi nije zlo. Umesto da decu uče da na konstruktivan način usmere agresiju, danas ih i kroz stripove ili crtane filmove vaspitavaju da je uopšte nema, pa onda ispliva u težem vidu – kao oblik torture ili mučenja. Svedoci smo toga kad gledamo snimke na Jutjubu ili, još strašnije – događaje gde su akteri deca. Nekad je bilo normalno da u školskom dvorištu bude gurkanja, a u pokušajima da se potisne normalna dečja agresija, ona je zabranjivana, ali se razvila u nekom drugom, težem obliku. Svi ti likovi iz stripova ili crtanih filmova su u suštini dobroćudni. Istina, ima nestašluka, ali to su realne životne priče, sa pozitivnim ishodima – kaže psihoterapeut Nebojša Jovanović, koji primećuje da je agresivnost kod dece i mladih i poželjna, recimo u sportu.

Psiholog Aleksandra Janković ocenjuje da nekadašnji junaci stripa ili crtaća sa današnje tačke gledišta, u sebi svakako akumuliraju poremećaje i probleme, ali da u osnovi – nisu zli.

– Bilo je to vreme drugačijih vrednosti, u suštini to su buntovnici pravednici. Popaj je grubijan nežnog srca, Denis je lik sa kojim je moglo da se identifikuje svako dete, ali i roditelji. Danas se skoro sve promenilo. Obesmišljena agresija je postala sama sebi cilj. Nasilje je ušlo u sve pore našeg života. Ma koliko se dičili da smo narod pun empatije i ljubavi prema drugima, to nije tako. Demantuju nad svakodnevni primeri svuda oko nas – primećuje Aleksandra Janković.

Ona ocenjuje da nekadašnji strip junaci nemaju negativnu agresiju.

- Advertisement -

– Recimo Denis, on svakako jeste hiperaktivno dete. Njegova agresivnost je ispitivanje granica jer on je samo dete. Ono što je važno jeste da se on ipak vraća u kolosek društvenih vrednosti. Taj okvir, dakle, postoji. A danas kada posmatramo strip ili neke crtane filmove – to su jedinice čistog zla. Osećanje odgovornosti i krivice samo su projekcija. Ovo novo što se sada prikazuje deci i mladima – obezdušeno je i agresivno. Nasilje je postalo samo sebi svrha. Agresivnost se traži i poželjno je u mnogim sferama života, pa se predlaže i kao dobra preporuka kada se piše CV – primećuje Aleksandra Janković.

spot_img

Najnovije

7 ključnih strategija da razvijete samokontrolu kod dece

Samokontrola se može definisati kao sposobnost da „upravljamo našim jakim osećanjima tako da ih možemo doživeti bez da se osećamo preplavljeno ili da se ponašamo na način koji šteti nama i drugima.“

Zoran Milivojević: Kako podneti neprihvatanje?

Ako se roditelji, koji su se naljutili zato što je dete uradilo nešto loše, malo distanciraju, dete se uplaši da ga manje vole i prihvataju, tako da pokušava da „povrati” ljubav i prihvatanje.

Objavljena rešenja završnog testa iz Srpskog jezika i književnosti

Učenici osmog razreda u svim osnovnim školama u Srbiji polagali su jutros završni test iz Srpskog jezika i književnosti, odnosno maternjeg jezika i književnosti.

8 stvari koje bi svako dete trebalo da uradi pre kraja letnjeg raspusta

Leto nije samo pauza od škole. Ono je prilika za iskustva koja deca pamte mnogo duže od lekcija i domaćih zadataka.

Očekivanja – prijatelj ili neprijatelj dobrog raspoloženja

Pozabavićemo se pred odmor na moru, planini, pred polazak u školu ili vrtić - zašto su očekivanja "ubice" raspoloženja, provoda i sreće Piše: Snežana Golić, pedagog

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img