Rečnik detinjih reči i izraza – poduhvat Detinjarija u koji su svi pozvani

Detinjarije vas pozivaju da ovde sakupljamo genijalne jezičke pronalaske naše dece i zajedno napravimo Rečnik detinjih reči i izraza.

Rečnik detinjih reči i izraza

Poštovani roditelji, tetke, ujke, strine, stričevi, bake, deke, strine, rodbino i komšije!

Ako Radosnica zvrji negde praznjikava, ako tek pokatkad zapisujete bisere svoje dečice na papirićima ali ne znate gde su, ili možda pamtite i stalno planirate da sve to lepo ubeležite i sistematizujete – ovo je stranica za vas!

- Advertisement -

Detinjarije vas pozivaju da ovde sakupljamo genijalne jezičke pronalaske naše dece i zajedno napravimo Rečnik detinjih reči i izraza.

Bio bi to rečnik jedinstven i dragocen u srpskoj leksikografiji, značajan sa stanovišta lingvistike, teorije jezika, dijalektologije, razvojne psihologije, pedagogije… Ujedno bi to bilo lepo svedočanstvo o jezičkim vratolomijama, draga uspomena naše dece na detinjstvo kada porastu.

Kao što je u tabeli pokazano, potrebno je upisati sledeće podatke:

  1. Reč koju je dete izmislilo (npr. bubabak, sukapak, apuno) ili na svoj način izgradilo (smećka, pridvojiti, žedak, patnamski, debolućnost, kašljukača…) ili pak reč koja postoji u srpskom jeziku ali koju je dete upotrebilo sa drugačijim, njemu logičnim značenjem (budak, dvojina, graditi…);
  2. Kratko objašnjenje šta ta reč znači (mala stolica, velika stolica, autobus; onaj koji budi; polovina; nagrađivati…, a ako je nemoguće objasniti, polje ostaje prazno);
  3. Primer u kojem je reč upotrebljena (Ko je ujutru budak, sunce, mama ili sat?; Nećeš dobiti ni celu, ni dvojinu ni komad jabuke; Tata nas gradi sladoledom; Uzmi tu smećku i ubaci u kantu; Ja sam veliki žedak; Ima kod nas mnogo kašljukača i kašljutara…);
  4. Ime i po želji prezime deteta (Anja Jakovljević, Milan R.);
  5. Uzrast deteta;
  6. Mesto boravka deteta;
  7. Posebne napomene (npr. dete živi u Vranju gde su se roditelji doselili iz Beograda pa je primetan uticaj beogradskog na vranjanski govor; jedan od roditelja se bavi specifičnim zanimanjem o kome se u kući često govori pa je primetan taj uticaj na formiranje detetovog vokabulara i sl.).

Pored pojedinačnih reči, beležimo i izraze, npr. „stalo struje“ = došla je struja (suprotno od nestalo struje); „napunilo snega“ = napadalo snega (jer je palo puno snega) i sl.

U Rečnik ne ulaze primeri tepanja, npr. gaga = kaka; kekt = keks; kravu = kraul… Nije uvek lako razlikovati tepanje od izmišljene reči, ali kao osnovni kriterijum uzmimo da ako detinja reč podseća na „pravu“ i razlikuje se samo u slovima koje dete u datom uzrastu ne ume da izgovori, onda je to tepanje.

Vaš doprinos u vidu primera koje beležite na ovoj stranici predstavljaće građu za dalju stručnu obradu prema leksikografskim standardima, gde bi svaka reč bila obrađena kao u bilo kom drugom rečniku, nakon čega bi Rečnik detinjih reči i izraza bio objavljen u štampanom izdanju. Svi navedeni podaci u tabeli bi bili navedeni u štampanom izdanju rečnika (ime i prezime deteta, uzrast, mesto boravka…)

- Advertisement -

Deca u uzrastu od 2 do 7 godina su izrazito jezički produktivna. Greške koje prave u upotrebi reči često imaju uporište u istoriji jezika, pa je tako ono što oni danas pogrešno izgovore u prošlosti bila punovažna reč. Tako npr. danas tako nedvosmisleno detinju reč „teškost“ pronalazimo u pismu Ilije Garašanina prijatelju polovinom 19. veka (gle čuda – o stanju u Srbiji). Zato je važno da osluškujemo te male jezičke genije i njihove pronalaske beležimo, ne samo za porodičnu istoriju nego kao doprinos nacionalnoj nauci o jeziku i razvoju deteta.

Pitanja u vezi sa građom možete postavljati u komentarima uz ovaj tekst.

Poduhvat Rečnik detinjih reči i izraza vodi Vesna Smiljanić Rangelov, magistar nauke o književnosti sa dugodišnjim iskustvom u prevođenju, lekturi i praktičnoj leksikografiji.

Neka vas ne mrzi da u dva-tri klika stvaramo zajedničku Radosnicu, Rečnik detinjih reči i izraza ili Srpskiričarsku rečorčicu koju ćemo ostaviti pokolenjima u nasleđe!

Unesite u rečnik reči vašeg deteta

spot_img

Najnovije

Šta je svesna prisutnost i kako može da unapredi mentalno zdravlje

Postoji verzija tebe, za 10 godina od sada, koja te moli da malo više uživaš u ovom trenutku - poruka koju bi svako trebalo da dobije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Pratite nas

KOMENTARI

1 Komentar

  1. Пример: „Бубеле“ значи бубњеви.

    Звуци који се чују су „бу“, “ бе“ и „ле“. „Ле“ је уједно ознака за множину односно комплет бубњева са чинелама.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img