Kako da pretite svom detetu

To što su pretnje jedna od najdrevnijih metoda vaspitanja, ne znači da su uvek uspešne i delotvorne. Morate umeti da pretite. Koje pretnje nisu delotvorne u vaspitanju?

Pretnje su oduvek deo roditeljstva. Najranije su verovatno izgovorili naši nomadski preci kada njihovi klinci nisu hteli da prestanu da imitiraju pećinskog medveda. Međutim, to što su pretnje jedna od najdrevnijih metoda vaspitanja, ne znači da su uvek uspešne i delotvorne. Morate umeti da pretite.

„Sve zavisi od vrste pretnje,“ kaže dr Nensi Darling, profesorka psihologije sa koledža Orbelin i autorka bloga o vaspitanju na portalu Psihologija danas. Ona objašnjava da su pretnje većinom nužna upozorenja koja imaju za cilj održavanje discipline. Ne možete detetu reći da će izgubiti neku priviligiju zbog svog ponašanja, a da mu suštinski ne izreknete pretnju.

- Advertisement -

„Ono što mu tada kažete je „Ako se budeš ponašao kako ne treba ovo će biti posledice“,“ kaže Darlig, dodajući da je u pitanju sasvim prihvatljiv roditeljski postupak. To su „razumne pretnje“ koje detetu daju izbor i vreme da razmisli o tome da li je sledeća odluka vredna posledica koje će zbog nje snositi.

Koje pretnje, s druge strane, nisu delotvorne u vaspitanju? Darling kaže da su to one nedefinisane pretnje tipa „Nemoj da ti ja dođem!“, „Ako to ne uradiš, videćeš ti svoga boga“ ili čuveno „Videćeš ti kad ti tata/mama dođe!“ U ovakvim pretnjama nema jasnih posledica koje će uticati na detetovo ponašanje. Šta će biti ako dođe tata? Ko zna? Koga briga? Sigurno neće okrenuti auto i voziti sat vremena da bi detetu pokazao svoga boga…

„Sve što znamo o nagradama i kaznama iz godina istraživanja – je da roditelji žele da se problem sa ponašanjem reši odmah. Ako obećavate kaznu u nekoj nedefinisanoj budućnosti, dete će ili prosto ignorisati pretnju ili ćete stvoriti dugoročni strah zbog kog  će zaboraviti na svoje postupke, i misliti samo o strašnoj kazni koja ga očekuje.

Pretnje dakle deluju samo kad su konkretne a posledice trenutne, a važno je i da budu izrečene u atmosferi poverenja. One moraju biti povezane sa prirodnim posledicama i ne smeju iz temelja ugrožavati odnos. Dete mora biti sigurno da i pored kazne koja sledi nećete prestati da ga volite.

„Volim te iako te kažnjavam“ neka bude vaša poruka. I kada se kazna završi, onda se završila, savetuje Darling.

 

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img