Baš kao što se Grejova loša dela vide na crtama lica portreta, tako su i kulturni stereotipi povezani s imenom i mogu da budu ispisani na licima njihovih nosioca.
Odabir imena često zadaje muke novopečenim roditeljima, ali nova istraživanja otkrivaju da bi ono moglo da bude mnogo važnije nego što se ranije smatralo. Evo i zbog čega…
Naučnici su otkrili da vaše ime zapravo menja način na koji izgledate. Taj fenomen se naziva efekat Dorijana Greja, po istoimenom heroju Oskara Vajlda.
Baš kao što se Grejova loša dela vide na crtama lica portreta, tako su i kulturni stereotipi povezani s imenom i mogu da budu ispisani na licima njihovih nosioca.
Na primer, od nekoga ko se zove Bob, očekuje se da ima okruglo lice, da bude društven i veseo u poređenju s osobom koja se zove Tim, koji je prema stereotipima muškarac s izduženim licem i rezervisan.
Kad su ženska imena u Britaniji u pitanju, osoba koja se zove Katarina je deklarisana kao ozbiljna i odana za razliku od devojke po imenu Boni.
Osam studija
Kako bi otkrili kako je oblik lica povezan s imenom, naučnici su sproveli osam studija kako bi uvideli da li je moguće za strance da pravilno identifikuju imena ljudi jednostavno samo na osnovu njihovog lica.
U svakom eksperimentu, ispitanici su bili bolji u povezivanju imena sa licem.
Ovo je bila prva studija koja je pokazala da društvena uverenja i očekivanja u imenu mogu da promene način na koji izgledate, a ne samo hormoni i geni.
„Mi pretpostavljamo nečije ime može da ima efekat Dorijana Greja na nečijem licu. Imena koja su nam data naš su prvi društveni kontakt. Svako ime se povezuje sa određenim karakteristikama, ponašanjem i izgledom. Vremenom ovi stereotipi o fizičkim karakteristikama kako bi trebalo da izgledamo mogu da se manifestuju na naš fizički izgled. Razvijamo ličnost koju ostali ljudi očekuju od nas“, kaže dr Cvebner.
„Od trenutka kad se rodimo mi smo subjekt socijalnog strukturisanja, koji ne samo da je uslovljen našim rodom, etničkom pripadnošću i društveno-ekonomskim statusom, već i jednostavnim izborom koji drugi čine u naše ime“, dodaje on.
Izvor: Nacionalna geografija
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: VESTI
Televizije bez obaveze da imaju “kvalitetan” program namenjen deci i mladima
Iako su, prema dosadašnjim podzakonskim aktima, televizije imale obavezu da petinu njihovog sadržaja čini takozvani kvalitetan program (naučno-obrazovni, kulturno-umetnički, dokumentarni i dečji program), ako bude usvojen novi nacrt Pravilnika o...
“Tate Novosađani” kupili medicinsku opremu za Dečju bolnicu od novca koja su sakupila deca
Predstavnik Fondacije Tate Novosađani predao je donaciju Dečjoj bolnici u Novom Sadu u vrednosti od preko 700 hiljada dinara. Sredstva su sakupila deca Predškolske ustanove "Playroom" i Osnovne škole "Ivo...
Danas je Dan planete Zemlje – “Planeta protiv plastike”
Dan planete Zemlje se obeležava od 1971. godine, u čak 150 zemalja sveta, svakog 22. aprila. Cilj ovog dana jeste da se skrene pažnja na probleme ekologije, zagađenja planete, kao...
Muzej iluzija u Beogradu ponovo otvara svoja vrata
Nije iluzija, jedan od najposećenijih muzeja u Beogradu, Muzej iluzija, ponovo otvara svoja vrata u subotu 20. aprila od 12 časova sada u novom, redizajniranom izdanju. U Nušićevoj 11, posetioci...
Nema komentara.