Kako u modu vratiti višedetne porodice

Ispitivanja javnosti pokazuju da se nekada i oni koji bi imali više od dvoje dece odlučuju da ne idu dalje uz odgovor pa „uobičajeno je tako" i „nećemo da štrčimo".

NOVI SAD – Srbija je usvojila opsežan paket materijalnih mera za podršku roditeljima koji žele da imaju više dece. Donekle su povećana i davanja za prvo i drugo dete, mada tu nije učinjen veći prodor. S druge strane drastično su povećani dodaci za treće i četvrto dete.

Cilj je tu višestruk. Prvo, postoji podsticajna komponenta. Većina ljudi, prema istraživanjima, namerava da ima dvoje dece. Stavljanjem akcenta za veću podršku za rađanje trećeg, građani se stimulišu da realizuju svoje želje i idu dalje jer im se stavlja u izgled ozbiljna materijalna potpora kao i niz drugih beneficija za treće dete. To, u kombinaciji sa drugim merama – otvaranjem odeljenja vrtića na poslu (u većim i srednjim firmama), unapređivanjem medicinske logistike za decu i trudnice, omogućavanjem odvođenja i dovođenja dece u vrtić ako roditelji to ne mogu da postignu a nemaju iste na poslu – podstiče se i rađanje prvog i drugog dete.

- Advertisement -

Uz rečeno, kao drugi bitan faktor, važno je istaći i nameru da se polako oživi „moda“ da se ima više dece. Ispitivanja javnosti pokazuju da se nekada i oni koji bi imali više od dvoje dece odlučuju da ne idu dalje uz odgovor pa „uobičajeno je tako“ i „nećemo da štrčimo“. Kod nas još postoje recidivi duha urbanizacije i industrijalizacije kada se nametalo shvatanje da je poželjno imati dvoje ali ne i više dece. To se gotovo smatralo anahronim. Sada je cilj da se to promeni. A imamo i sjajan primer, iskustvo Francuske.

Ta zemlja je osmislila čitavu akciju kako bi se vratila „moda“ troje ili više dece. Država je nametnula obavezu da u crtanim filmovima dominiraju višedetne porodice. Tako je i kada se radi o reklama. Takođe i čitav školski program je prožet tom idejom. O njoj se govori i u drugim sferama. Kada se na to nadovežu i materijalna davanja, nije izostao rezultat. U Francuskoj je utrostručen broj francuskih (ne govorim sada o doseljenicima i njihovim potomcima) porodica koje imaju troje ili više dece.

Mere koje su usvojene kod nas imaju cilj da se to dogodi i u Srbiji. Jer, budimo realni, ako ne budemo podsticali koncept višedetnih porodica mi možemo samo da usporimo i ublažimo demografski sunovrat, a ne da ga prekinemo. U Srbiji po ženi u fertilnom periodu dolazi 1,43 dece, a da bi nacija uspela da se izbori za prostu reprodukciju, ne više od toga, potrebno je da taj broj bude 2,1.

Zemlje koje su akcenat stavile na materijalna davanja kao što su Nemačka i Rusija uspele su da postignu izvesne rezultate. Od kozmetičkih kao u Nemačkoj gde je broj dece povećan sa 1,4 na 1,55, do respektabilnih rezultata kao što je slučaj u Rusiji gde je skok ostvaren sa 1,3 na 1,78. Ali to je daleko od dovoljnog. Opet, u Francuskoj gde se mnogo više radilo na promeni sistema vrednosti gotovo da je dosegnut potreban broj tj. 2,1.

Srbija je odlučila da krene tim putem. To je jedini put i za nas je pitanje opstanka da li ćemo ići njim. A mere koje su usvojene samo su, kako državni vrh najavljuje, početak onoga što će uslediti u narednom razdoblju. Država je shvatila da ništa nije važnije od borbe protiv bele kuge.

Izvor: RTV

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img