Ispitivanja javnosti pokazuju da se nekada i oni koji bi imali više od dvoje dece odlučuju da ne idu dalje uz odgovor pa „uobičajeno je tako” i „nećemo da štrčimo”.
NOVI SAD – Srbija je usvojila opsežan paket materijalnih mera za podršku roditeljima koji žele da imaju više dece. Donekle su povećana i davanja za prvo i drugo dete, mada tu nije učinjen veći prodor. S druge strane drastično su povećani dodaci za treće i četvrto dete.
Cilj je tu višestruk. Prvo, postoji podsticajna komponenta. Većina ljudi, prema istraživanjima, namerava da ima dvoje dece. Stavljanjem akcenta za veću podršku za rađanje trećeg, građani se stimulišu da realizuju svoje želje i idu dalje jer im se stavlja u izgled ozbiljna materijalna potpora kao i niz drugih beneficija za treće dete. To, u kombinaciji sa drugim merama – otvaranjem odeljenja vrtića na poslu (u većim i srednjim firmama), unapređivanjem medicinske logistike za decu i trudnice, omogućavanjem odvođenja i dovođenja dece u vrtić ako roditelji to ne mogu da postignu a nemaju iste na poslu – podstiče se i rađanje prvog i drugog dete.
Uz rečeno, kao drugi bitan faktor, važno je istaći i nameru da se polako oživi „moda” da se ima više dece. Ispitivanja javnosti pokazuju da se nekada i oni koji bi imali više od dvoje dece odlučuju da ne idu dalje uz odgovor pa „uobičajeno je tako” i „nećemo da štrčimo”. Kod nas još postoje recidivi duha urbanizacije i industrijalizacije kada se nametalo shvatanje da je poželjno imati dvoje ali ne i više dece. To se gotovo smatralo anahronim. Sada je cilj da se to promeni. A imamo i sjajan primer, iskustvo Francuske.
Ta zemlja je osmislila čitavu akciju kako bi se vratila “moda” troje ili više dece. Država je nametnula obavezu da u crtanim filmovima dominiraju višedetne porodice. Tako je i kada se radi o reklama. Takođe i čitav školski program je prožet tom idejom. O njoj se govori i u drugim sferama. Kada se na to nadovežu i materijalna davanja, nije izostao rezultat. U Francuskoj je utrostručen broj francuskih (ne govorim sada o doseljenicima i njihovim potomcima) porodica koje imaju troje ili više dece.
Mere koje su usvojene kod nas imaju cilj da se to dogodi i u Srbiji. Jer, budimo realni, ako ne budemo podsticali koncept višedetnih porodica mi možemo samo da usporimo i ublažimo demografski sunovrat, a ne da ga prekinemo. U Srbiji po ženi u fertilnom periodu dolazi 1,43 dece, a da bi nacija uspela da se izbori za prostu reprodukciju, ne više od toga, potrebno je da taj broj bude 2,1.
Zemlje koje su akcenat stavile na materijalna davanja kao što su Nemačka i Rusija uspele su da postignu izvesne rezultate. Od kozmetičkih kao u Nemačkoj gde je broj dece povećan sa 1,4 na 1,55, do respektabilnih rezultata kao što je slučaj u Rusiji gde je skok ostvaren sa 1,3 na 1,78. Ali to je daleko od dovoljnog. Opet, u Francuskoj gde se mnogo više radilo na promeni sistema vrednosti gotovo da je dosegnut potreban broj tj. 2,1.
Srbija je odlučila da krene tim putem. To je jedini put i za nas je pitanje opstanka da li ćemo ići njim. A mere koje su usvojene samo su, kako državni vrh najavljuje, početak onoga što će uslediti u narednom razdoblju. Država je shvatila da ništa nije važnije od borbe protiv bele kuge.
Izvor: RTV
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: PORODICA
Dario Rosi: Kako sam rešio da ubrzam inkluziju u stariju ekipu iz kraja uz dva komada “Morave”
Koliko često donosimo loše odluke, šta je to što zapravo čini naš život, čega ćemo se sećati kada prođu godine, na šta ćemo se osvrnuti? Koji je to kompas koji...
Koja je sve ovo naučila, zabetonirala je poziciju “žena NJEGOVOG života”
Kako se postiže taj prestižni status "žena njegovog života"? Da li postoje veštine koje pod velom tajne drže samo one žene koje su to već postigle u životu? "Istinu" otkriva...
Hoćemo li se buditi u panici najstrašnijih slutnji, čekati da telefon zazvoni misleći da je sve propalo?
Hoćemo li prepoznati da kao roditelj rastemo? Znamo li kako izgleda roditeljstvo - pre nego što ga doživimo? Može li se opisati rečima taj osećaj? Biljana Vasić, profesor srpskog jezika...
Praznici su povod za šalu i smeh u teoriji, ali…
...u realnosti, praznici su povod da jedni druge hvatamo za guše (figurativno, molim vas), svađamo se oko najrazličitijih tema, otvaramo stare rane i pingpongujemo osećanja ogorčenosti i krivice. Prilikom jednog...
Nema komentara.