Slavica Horvat je bibliotekar u školi “Drinka Pavlović” u Beogradu. Razgovarali smo sa njom o tome, kako motivisati decu da se zaljube u čitanje.
Čuveni pisac Nil Gejmen rekao je: Najjednostavniji način da budemo uvereni da odgajamo pismenu decu jeste da ih naučimo da čitaju i da im pokažemo da je čitanje aktivnost koja pruža zadovoljstvo. I to znači, najjednostavnije rečeno, da pronađemo knjige u kojima uživaju, da im damo pristup tim knjigama i puštamo ih da čitaju. Biblioteka je mesto koje upravo tome služi. Оno što jednoj biblioteci daje posebnu toplinu jesu bibliotekari koji u njoj rade, koji vole knjige i čitanje i tu svoju ljubav uspešno prenose na decu i mlade.
Detinjarije i Kreativni centar predstavljaju vam priču jednog bibliotekara u rubrici OD ČITANJA SE RASTE
Kažite nam nešto o sebi?
Zovem se Slavica Horvat. Rođena sam u gradu koji u svom imenu ima samo dva slova, Ub i u njemu završila osnovnu školu i gimnaziju. Na Filološkom fakultetu u Beogradu završila sam osnovne studije na grupi Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću, a potom i master studije.
Kao nastavnik srpskog jezika radila sam sedam godina u tri škole u Beogradu (OŠ „Miroslav Antić”, OŠ „Drinka Pavlović” i OŠ „Kralj Aleksandar Prvi”). Za to vreme sam shvatila koliko je nastavnicima važna školska biblioteka i obrnuto koliko nastavnik radeći u biblioteci može da doprinese kvalitetu nastave. Mnogo sam naučila posmatrajući kako je posvećeno u biblioteci radila moja mentorka Milica Biga Ilić i veoma sam joj zahvalna na podršci.
Pre sedam godina u OŠ „Drinka Pavlović” postala sam „nastavnica biblioteke” kako me obično zovu učenici prvog razreda. Izučavala sam tajne novog „zanata” na brojnim seminarima, ali i od kolega bibliotekara koji su veoma vredni. Po ulasku u biblioteku, učlanila sam se u Društvo školskih bibliotekara Srbije i u njemu pronalazila odgovore na nedoumice u radu. U toku prethodne godine kolege iz Društva su me predložile za nosioca nagrade „Mina Karadžić” – najbolji školski bibliotekar u 2017. godini. Nagrada mi je uručena 27. 4. 2018. godine na svečanoj Godišnjoj skupštini Društva organizovanoj u našoj školi. Posebno sam ponosna i dirnuta činjenicom da nagrada dolazi od esnafa, kao i na saradnju sa kolegama u školi. Izuzetno je važna profesionalna podrška i mogućnost podele iskustava.
Kako motivišete decu i mlade da dođu u biblioteku i zavole čitanje?
Posao bibliotekara veoma je odgovoran, ali je i raznovrstan i nikad dosadan. Učenici dolaze u biblioteku ako im pokažemo da je to slobodan kutak u školi u kome mogu da provode vreme koje sami osmisle, ili su na nekoj od brojnih aktivnosti po planu bibliotekara i nastavnika. Učenici koji su članovi bibliotečke sekcije daju divne ideje i pomažu u organizaciji književnih susreta i radionica, ali i kao iskusniji čitaoci preporučuju knjige mlađima. Dragoceno je kada vam đaci kažu da ste ih ohrabrili i pomogli im da razviju dobre čitalačke navike ili podstakli da pišu. Učenici vole da znate njihovo ime i da ih poštujete. Ponekad im je bitno da samo prošetaju do biblioteke, prelistaju ponešto i vrate se u učionicu.
Različite aktivnosti koje se realizuju u biblioteci su bitnije od opreme kojom raspolažu biblioteke. Interesantni gosti i susreti sa njima ostaju u trajnom sećanju đaka, kao i odlazak na Sajam knjiga ili u neku od obližnjih biblioteka, muzeja, pozorišta ili kod izdavača. Saradnja sa Dečjim kulturnim centrom omogućila je velikom broju naših učenika da sa bibliotekarom odlaze na radionice glume, govorne kulture i pisanja koje su bile uspešne i podsticajne.
U svrhu afirmacije rada biblioteke napravila sam sajt i ažuriram stranicu biblioteke na fejsbuku.
Da li ste u vašoj biblioteci sprovodili neki program koji je podstakao decu i mlade da više čitaju?
Biblioteka je reprezentativno mesto škole i postoji odlična saradnja između bibliotekara i svih zaposlenih u školi. Zajedno sa roditeljima učenika radimo na tome da naši đaci čitaju. Lektira je obavezna, ali i knjige koje nisu na tom spisku, a popularne su i veoma tražene. Polako osavremenjujemo knjižni fond planirajući ga da bude funkcionalan. Već par godina organizujemo radionice čitanja naglas koje smo nazvali „Kako je lepo čitati” na kojima roditelji učenika prvog razreda donose omiljenu knjigu iz detinjstva i čitaju odlomke učenicima odeljenja u kome je njihovo dete. Roditelji interpretativno čitaju, glume, pripovedaju ili pripremaju bogate materijale i uvek na ovim sastancima vlada pozitivna energija koja podstiče na kreativnost i maštanje.
Učestvujemo kao škola u projektima i manifestacijama koje podstiču učenike na čitanje i pisanje. Projekat „Oštro Perce” doneo je mnogo nagrada našim učenicima za pisanje književnih prikaza i kreiranje trejlera za knjige najnovije produkcije za mlade. Mlađi đaci rado i kreativno učestuju u tradicionalnoj manifestaciji Biblioteke grada Beogrda „Čitalačka značka”, a od skoro i u projektu „Čitam, pa šta?”.
Imali smo priliku da nam u prostoru biblioteke u oktobru 2015. godine bude postavljena edukativna izložba „Čitamo i pišemo sa Anom Frank” u okviru projekta „Dani sećanja”. Za te dve nedelje, učenici od 3. do 8. razreda pokazali su veliko interesovanje i motivaciju na radionicama, inspirisani životom Ane Frank i njenom željom da postane pisac. Istakli su da su mnogo naučili o istoriji Drugog svetskog rata i stradanju nedužnih ljudi.
Naša škola ima dugu tradiciju organizovanja prakse za studente Filološkog fakulteta, a od 2012. godine sam mentor i studentima koji pohađaju predmet Metodička praksa na master studijama. U okviru hospitovanja studenti imaju zadatak da održe ispitni čas u školskoj biblioteci na kome će predstaviti neku od knjiga za decu. Studenti se odlično snalaze, đaci su posebno aktivni na takvim časovima znajući da na taj način pomažu da se čas uspešno realizuje na opštu korist.
Koje knjige čitaju osnovci?
Najmlađim čitaocima su bitne slikovnice koje sami iščitavaju, zatim časopisi i enciklopedije. Potom otkrivaju popularne edicije koje čitaju njihovi vršnjaci širom sveta o zgodama i nezgodama čuvenih književnih junaka. Veoma su popularne su i knjige naših savremenih autora za decu i mlade.
Koje knjige biste izdvojili i preporučili deci i mladima?
Nezahvalno je izdvajati naslove koje biste preporučili čitaocima, a često se dešava da neki učenici očekuju pomoć pri izboru. Tada kažem, kao što su i nama govorili da najpre treba čitati dela klasične književnosti u okviru lektire i dela domaćih pisaca: Jovana Jovanovića Zmaja, Dušana Radovića, Desanke Maksimović, Branka Ćopića, Branislava Nušića, Miroslava Antića, Gradimira Stojkovića, Ljubivoja Ršumovića, Dobrice Erića, Igora Kolarova, Jasminke Petrović, Vesne Aleksić, Ivane Nešić, Uroša Petrovića, Branka Stevanovića, Dejana Aleksića i ostalih.
Najjači efekat na podsticanje čitanja kod učenika ostavljaju susreti sa piscima. Trudimo se da učenici pročitaju knjige pre dolaska pisca, kako bi sam susret bio zanimljiviji. Zahvaljujući izuzetnoj saradnji sa Izdavačkom kućom „Kreativni centar“ naši tinejdžeri su upoznali pisce koji su bili njihovi i naši gosti u poslednjih nekoliko godina povodom Sajma knjiga: Alis Vieira, Kristof Mori, Aleksandar Sekulov i Oliver Ušman. Bile su to nesvakidašnje promocije knjiga, ali i odlična prilika da učenici čuju kako na svom jeziku govori pisac knjige koju su pročitali, a u razumevanju su pomagali prevodioci. Nemački pisac Oliver Ušman bio je fasciniran razgovorom sa učenicima sedmog razreda koji su razgovarali sa njim na nemačkom jeziku koji u školi uče od prvog razreda. Nezaboravna je bila i promocija knjige bugarskog pisca Aleksandra Sekulova „Pustolovina na ostrvu ptica“ ( više u prilogu „Vodiča za roditelje”) koju smo uvrstili u dodatni izbor lektire učenicima starijih razreda.
Da li se sećate vaše omiljene knjige iz detinjstva?
I sada znam napamet stihove epskih pesama koje mi je deka recitovao trudeći se da zavolim srpsku narodnu književnost i istoriju. On je sigurno zaslužan za moj izbor profesije. Kad god ponovo pročitam „Izokrenutu priču”, smejem se podjednako kao kada sam je prvi put čitala iz zbirke priča Branka Ćopića, koju sam dobila na poklon za odličan uspeh u prvom razredu. Fasciniralo me je majstorstvo genijalnog pisca i motivisalo da proučavam književnost.
Šta trenutno čitate?
Čini mi se da u poslednje vreme više pročitam knjiga za decu nego knjiga koje bih želela da pročitam. Ipak, nađem vremena za noviju produkciju, nagrađene knjige, ali se rado vraćam knjigama koje sam čitala. Nedavno me oduševila me knjiga o Van Gogu „Žudnja za životom” Irvinga Stouna.
Možete li da podelite sa čitaocima neku zanimljivu anegdotu iz biblioteke?
Pripremanje susreta sa piscima je zaista važan posao za školskog bibliotekara. Uvek odlazim u odeljenja kako bih učenike uputila ko će nam biti gost i upoznala ih sa programom i detaljima. Jednom prilikom sam obaveštavala đake da će nas sutradan posetiti Jasminka Petrović, ne sluteći da će tadašnji učenik drugog razreda reći: „Kako će doći Jasminka Petrović, pa ona nije živa?” Bio je u neverici sve do susreta, a Jasminka se slatko nasmejala kad je čula anegdotu i napravila simpatičan uvod za početak promocije.
Koji savet biste dali roditeljima kako da podstaknu decu na čitanje?
Roditelji su sigurno važni za odnos svog deteta prema knjizi i čitanju. Deca uče od svojih roditelja i porodice uopšte. Ako se o knjigama razgovara u porodici i ako ih kupujemo ili pozajmljujemo iz biblioteke ili od prijatelja, veće su šanse da dete razvije ljubav prema pisanoj reči. Nema jedinstvenog recepta na tom važanom zadatku za odrastanje i sazrevanje.
Detinjarije i Kreativni centar preporučuju vam knjigu namenjenu tinejdžerima:
NEKO TE POSMATRA
Napisao Oliver Ušman
Život petnaestogodišnjeg Denisa vrlo je predvidljiv: neprestano igra igrice, u školi redovno doživljava neprijatnosti, drugovi mu se podsmevaju, kod kuće se stalno raspravlja s majkom, a uz to je i zaljubljen u Laru. Kad preko noći nestane dečak iz susednog solitera, počinje Denisova avantura koja mu potpuno menja svakodnevicu.
„Ovo je buntovnički roman (reč je o tinejdžerima koji su uvek buntovni i žele začas da poprave svet), pomalo horor, pomalo krimi, pomalo ljubavni… Sve ćete u ovom romanu naći. Ponajviše sebe u liku Denisa koji nemilosrdno, iskreno i ogoljeno stavlja pod mikroskop sve oko sebe. Roman Neko te posmatra ima nesumnjiv vlastiti svet – miris odrastanja, komplikovanost ljubavi, glavobolju mladalačkih prijateljstava i iznad svega potvrdu o veličini života koji je maštovitiji od svakog najmaštovitijeg dečaka.“
(Vesna Aleksić, spisateljica za decu i mlade)
Izvor: Detinjarije.com
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: KNJIGE
Tihana Lipovec Fraculj: Asertivnost je veština koja je korisna i deci i odraslima
Asertivnost je pojam koji potiče od engleske reči assertive, što znači uporan, samouveren, samosvestan. O tome kako se razvija i zašto je važan za život pričali smo sa autorkom knjige...
Kako uraditi domaći zadatak bez bitke u kući
Učitelj je rekao da je mom osmogodišnjem sinu za domaći dovoljno pola sata dnevno, ali je njemu redovno bio potreban jedan sat, pa i više od toga. Kukao je, žalio...
Knjiga „Kad stvari poljude“ u najužem izboru za Nagradu „Dušan Radović“
Zbirka pesama Dragane Mladenović Kad stvari poljude, u izdanju Kreativnog centra, našla se u najužem izboru za Nagradu Dušan Radović za 2023. godinu. Nagradu dodeljuje Biblioteka grada Beograda, a žiri,...
GABI, HRABRO SRCE BEOGRADA – knjiga o hrabroj keruši Gabi, izdavačke kuće Pčelica
Nakon ovog romana snimljen je i dokumentarni film sa svedočenjima autora, ali i učesnika događaja opisanih u knjizi GABI, HRABRO SRCE BEOGRADA. Autor Goran Marković otkrio nam je detalje o...
Nema komentara.