Parentifikovano dete

Do parentifikacije deteta u porodičnim sistemima dolazi kada su jedan ili oba roditelja nezreli i nedostupni tako da najčešće najstarije dete preuzima ulogu onoga koji brine o porodici

Svi poznajemo neku „starmalu“ ili „starmalog“, decu koja su zrela za svoje godine i koja se ne ponašaju u skladu sa godinama koje imaju. Oni se brinu o mlađoj braći i sestrama, spremaju ih u školu, kupaju ih i oblače, kuvaju obroke za celu porodicu i veoma često postaju roditelji svojim roditeljima brinući se o njihovim potrebama. Ovu pojavu društvo odobrava diveći se roditeljima i detetu čak je ocenjujući kao društveno poželjnu.

Ovaj proces preuzimanja uloge i odgovornosti roditelja od strane dece nazivamo parentifikacija. Organizacija porodičnog sistema jasno definiše granice, uloge i odgovornosti članova sistema. U porodici sa jasno definisanim ulogama i granicama, roditelji rade i zarađuju za život obezbeđujući sigurnost članovima porodice dok deca rastu i idu u školu. Deci je omogućeno da se igraju i uživaju u detinjstvu tako da mogu odrasti u zdrave individue koji će preuzimati odgovornosti u skladu sa godinama koje dolaze.

- Advertisement -

Do parentifikacije deteta u porodičnim sistemima dolazi kada su jedan ili oba roditelja nezreli i nedostupni tako da najčešće najstarije dete preuzima ulogu onoga koji brine o porodici, njenom postojanju i sigurnosti. Ovaj proces parentifikacije deteta se često dešava u porodicama u kojima je prisutan alkoholizam ili drugi oblici zavisnosti.

Dete se brine o nefunkcionalnom roditelju, o njegovim potrebama i sigurnosti, krijući njegov problem od okoline.
Takođe, u slučajevima jednoroditeljskih porodica, u slučajevima razvoda, bolesti ili smrti jednog člana porodice, dete funkcionalno zamjenjuje jednog roditelja. Dete je upoznato sa finansijskim problemima, emocionalnim potrebama roditelja kao i njegovim osećanjima, preuzimajući ogroman teret na svoja mala leđa. Osjeća se prestravljeno slušajući stvari koje prevazilaze njegove sposobnosti da ih razume i shvati.

Posledice po parentifikovanu decu su veoma teške. Neki od njih, kada odrastu, ponavljaju isti proces sa svojom decom, očekujući od njih da nose isti teret kao i oni u detinjstvu. Detinjstvo parentifikovanog deteta je život usamljenosti bez prijatelja, vršnjaka i roditelja kojima bi se obratili za pomoć i smernice. Parentifikovana deca, kada odrastu, mogu birati partnere kojima nastavljaju da budu roditelji. Ova dinamika odnosa je veoma pogubna za partnerstvo zbog ogorčenosti i konflikata koji boje ovaj odnos.

Zato zapamtite:

  • Kada se „družite“ sa svojom decom, kada im se žalite na svoj odrasli život, kada demonstrirate svoju nesposobnost da se izborite sa svojim gubicima i porazima;
  • Kada popunjavate dečjim dušama praznine svoje usamljenosti, kada primoravate dete da pokriva vaše bolne navike;
  • Kada, tražite lojalnost i zahvalnost svog deteta u obliku pažnje ili saosećanja zbog „svega što ste učinili za njega“

➡️ znajte da time lišavate svoje dete, ne samo roditelja nego i njegovog sopstvenog života

Izvor: Genogram

spot_img

Najnovije

7 ključnih strategija da razvijete samokontrolu kod dece

Samokontrola se može definisati kao sposobnost da „upravljamo našim jakim osećanjima tako da ih možemo doživeti bez da se osećamo preplavljeno ili da se ponašamo na način koji šteti nama i drugima.“

Zoran Milivojević: Kako podneti neprihvatanje?

Ako se roditelji, koji su se naljutili zato što je dete uradilo nešto loše, malo distanciraju, dete se uplaši da ga manje vole i prihvataju, tako da pokušava da „povrati” ljubav i prihvatanje.

Objavljena rešenja završnog testa iz Srpskog jezika i književnosti

Učenici osmog razreda u svim osnovnim školama u Srbiji polagali su jutros završni test iz Srpskog jezika i književnosti, odnosno maternjeg jezika i književnosti.

8 stvari koje bi svako dete trebalo da uradi pre kraja letnjeg raspusta

Leto nije samo pauza od škole. Ono je prilika za iskustva koja deca pamte mnogo duže od lekcija i domaćih zadataka.

Očekivanja – prijatelj ili neprijatelj dobrog raspoloženja

Pozabavićemo se pred odmor na moru, planini, pred polazak u školu ili vrtić - zašto su očekivanja "ubice" raspoloženja, provoda i sreće Piše: Snežana Golić, pedagog

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img