Kako da znamo da smo odabrali zdravu užinu za naše najmlađe?

Naizgled slične stvari prave veliku razliku

Nije tajna da svaka majka za svoje dete želi samo ono najbolje i najkvalitetnije. Pogotovo kada su deca u najranijem periodu razvoja, roditelji nastoje da im obezbede što prirodnije materijale garderobe, da što više vremena provode sa njima u prirodi i na čistom vazduhu, ali ono na šta roditelji definitivno najviše obraćaju pažnja jesu hrana i namirnice koje daju svojim naslednicima. Namirnice bogate vitaminima, mineralima i drugim nutrijentima, od presudnog su značaja za neometan rast i razvoj deteta. Zdravlje je uvek na prvom mestu, pogotovo kada je reč o ishrani, jer ne kažu za džabe „ono si što jedeš“. Zbog toga mame posebnu pažnju posvećuju obrocima koje pripremaju mališanima za školsku užinu. Svi se dobro sećamo ugrejanog tosta sa tankim slojem maslaca koji se topi i mami zalogaje. Iako su se vremena promenila, neke stvari su ostale iste, pa tako ovakva užina još uvek nije „izašla iz mode“. Ipak, treba biti oprezan, jer naizgled slične stvari prave ogromnu razliku između zdravog i nezdravog obroka.

Dve namirnice koje se svakodnevno nalaze u upotrebi mnogih domaćinstava svakako su maslac i margarin, a poslednjih nekoliko godina aktuelna je tema o uticaju koji obe imaju na naše zdravlje, pa je samim tim neophodno razjasniti koja od ove dve namirnice i zbog čega je bolja za naš organizam. Jedna od najbitnijih razlika između margarina i maslaca jeste poreklo ovih namirnica, pa tako margarin nastaje industrijskim procesom hidrogenizacije biljnih ulja, dok je maslac mlečni proizvod koji se proizvodi prirodnim putem, kao i kajmak i sir. Iz ovog razloga, mnogo je bolje deci poslužiti maslac.

- Advertisement -

Mlečne masti su neophodne našem organizmu, jer se u njima rastvaraju “liposolubilni“ vitamini (A, E, D i K) koji su rastvorljivi samo u mastima, a nerastvorljivi u vodi. Pored toga, dobar holesterol iz maslaca je od suštinskog značaja za razvoj mozga i nervnog sistema dece, jer sadrži arahidonsku kiselinu, koja ima važnu ulogu u moždanoj funkciji. Upravo iz svih navedenih razloga maslac predstavlja neizostavnu stavku zdravih jelovnika. Važno je znati da su neki margarini obogaćeni određenim vitaminima, ali da se oni naknadno dodaju u procesu proizvodnje, što je daleko nepovoljnija situacija od one u kojoj su vitamini prirodno zastupljeni u nekom proizvodu, kao što je slučaj sa maslacom. Bitna osobina maslaca je i to što mnogo bolje reaguje na visoke temperature i bolje se ponaša pri zagrevanju od margarina, čija se upotreba na ovaj način nikako ne preporučuje.

Izuzetno je važno znati da trans masti i zasićene masti nisu isto, a danas svaki margarin ima makar malu količinu trans masti, koje nastaju tako što se tečna ulja u potpunosti hidrogenizuju i time dobijamo zasićene masti, pa se to kasnije meša sa rafinisanim tečnim uljem, što znači da su margarini veštački napravljena zasićena mast. Ovo saznanje nas ponovo vraća na početak priče, odnosno da treba da razumemo da je mnogo zdravije odlučiti se za prirodne izvore masti, poput maslaca, svinjske masti ili kajmaka.

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img