“Jedna Nemačka trese se zbog posledica onlajn nastave, a Srbija govori da je sve odlično”

Janković podseća i na tužnu činjenicu da mnoga deca u Srbiji nemaju ni struju, ni put do škole, ni televizor, te da je nejasno na kakav se kvalitet onlajn obrazovanja misli

Posle izjave ministra prosvete da je tokom onlajn nastave pružen isti kvalitet obrazovanja za svako dete u Srbiji, javio se veliki broj kako roditelja tako i nastavnika koji imaju potpuno drugačije iskustvo. Naime, komentari na društvenim mrežama odišu nezadovoljstvom i jednih i drugih. Nastavnika jer uslovi u kojima rade nisu ni približno dobri, koriste svoj internet, svoje telefone i računare, rade u školi i onlajn, a sve to bez adekvatne kompenzacije. Roditelja jer, hteli mi to ili ne, uz sav posao koji obavljaju, pretvorili su se u učitelje i nastavnike, primorani da obezbede svakom detetu prostor i uređaje za svakodnevni rad i da gledaju svoju decu kako dane provode prikovani uz ekran (onaj isti za koji im stalno govorimo da bi trebalo da decu od njega odvoje).

I za to niko nije kriv. Pandemija je. Nemoguće je očekivati isti kvalitet obrazovanja kao u redovnim uslovima, pa je otud izjava ministra još čudnija.

- Advertisement -

“O tome na koji način teče onlajn nastava u Srbiji i kako je organizovana govori očaj nastavnika koji su radili po ceo dan; potpuna neorganizovanost škola i školskih uprava da pruže logistiku onima koji nisu imali na čemu ili nisu umeli da rade onlajn; sramotna proba male mature… O ekstremno opterećenim roditeljima koji su morali da zamene učitelje, nastavnike i profesore, a uz to da rade i svoje poslove i deci pod kontinuiranim stresom, što zbog škole, što zbog bolesti bližnjih… možemo ispripovedati romane.” – kaže predsednica USPRS Jasna Janković.

Dodaje da je, ipak, najgora od svega obmana javnosti da je sedenje ispred televizora i gledanje školskog programa – onlajn nastava. Baš kao i neprihvatanje bilo kakve mogućnosti da nastavnici, pa ni deca nemaju ni približno adekvatna tehnička sredstva za izvođenje nastave na daljinu.

“Jedna velika i bogata Nemačka, fantastično opremljena, u obrazovnom pogledu, trese se zbog posledica onlajn nastave i pita kolika će biti šteta po mlade generacije, ali jedna Srbija i govori da je sve prošlo odlično, dobro da bolje ne može… Da nije tužno, bilo bi smešno.  Ali ovo vam je jedna od onih situacija u kojima se niko ne smeje.” – objašnjava Janković.

Ona kaže da su učitelji, nastavnici i profesori dali sve od sebe, išli izvan granica svojih mogućnosti jer svoj posao ozbiljno i odgovorno doživljavaju.

“Naši učitelji od septembra 2020. godine rade dva puta sa po polovinom odeljenja pre podne, a sa onima koji su bolesni ili u izolaciji, posle podne. Naši nastavnici i profesori neumorno tragaju i stvaraju prigodne materijale… Ipak, onlajn nastava će ostaviti velike posledice. Kolike, moći ćemo da kažemo tek kada izađemo iz pandemije kovida.” – kaže Jasna Janković i dodaje da su nastavnici, odmah posle zdravstvenih radnika, drugi na branicima odbrane jer obrazovanje nije smelo da stane.

“Šta smo uradili, videćemo kada podvučemo crtu. Bojim se da se taj trenutak ne nazire. A još više se bojim da iz svega ovoga opet ništa nećemo naučiti.”

- Advertisement -

Janković podseća i na tužnu činjenicu da mnoga deca u Srbiji nemaju ni struju, ni put do škole, ni televizor, te da je nejasno na kakav se kvalitet onlajn obrazovanja misli kad su oni u pitanju.

“Da je sreće da su imala odgovornije Ministarstvo prosvete, možda bi, bar neka od njih mogla da dobiju sredstva za rad, a ne samo praznu priču.” zaključuje Janković.

Izvor: Zelena učionica

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

1 Komentar

  1. Nastavnici su dali svoj maksimum? Možda neki. A Mimoza, Kurtevska, Vezmar…? Raspitajte se o tim imenima, biće vam jasnije, I verovatno ćete korigovati stav o zalaganju svojih kolega. Ministar će verovatno biti u ozbiljnom bedaku.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img