Želite da očuvate zdravlje srca? Naučnici otkrili najbolje vreme za odlazak na spavanje

Istraživanje je pokazalo korelaciju između vremena odlaska u krevet i srčanog i moždanog udara, pogotovo kod žena, kao i da postoji "zlatni sat" kada je vreme za spavanje u pitanju

„Zlatni sat“ između 22 i 23 časa može da bude najbolje vreme za odlazak u krevet kako bi se zaštitili od srčanih problema i moždanog udara, kažu naučnici.

Studija Univerziteta Ekseter otkrila je da odlazak u krevet posle ponoći može da ošteti srce, jer je manje izvesno da će ti ljudi videti jutarnju zrake sunca što će narušiti prirodni telesni ciklus.

- Advertisement -

U istraživanju je učestvovalo više od 88.000 Britanaca između 43 i 74 godine. Učesnici su nosili oko ručnog zgloba merače koji su beležili vreme odlaska u krevet i buđenja nedelju dana, a takođe su i odgovarali na neka pitanja o njihovom životnom stilu.

Ovi podaci su bili upoređeni sa medicinskim zapisima od preko pet godina koji su do detalja opisivali slučajeve srčanih oboljenja, srčanih i moždanih udara.

Rezultati istraživanja su pokazali da je najniži rizik od srčanih oboljenja bio kod onih ljudi koji su na spavanje odlazili između 22 i 23 sata svake noći.

S druge strane, ljudi koji su išli na spavanje nakon ponoći imali su 25 odsto veće šanse za razvoj srčanih problema. Isto tako, odlazak u krevet pre 22 časa je povezano za 24 odsto većim rizikom, dok je 12 odsto veći rizik od srčanih oboljenja primećen kod ljudi koji su na spavanje odlazili između 23 časa i ponoći.

Istraživanje je objavljeno u European Heart Journal sa ciljem da ohrabri ljude da uspostave redovnu rutinu odlaska u krevet, jer može da im pomogne da spreči srčana oboljenja.

„Telo ima 24-časovnii tzv. dnevni ritam spavanja koji reguliše fizičke i mentalne funkcije“, rekao je Dejvid Plans, jedan od istraživača.

- Advertisement -

„Iako još uvek ne možemo da odredimo zašto je to tako, studija pokazuje da raniji ili kasniji odlazak u krevet može da poremeti ritam tela, što može da rezultira srčanim poremećajima i bolestima“, dodao je on.

Dovoljna količina sna neophodna je za naš organizam i njegovu dobrobit, a preporučuje se da to bude 7-9 sati dnevno

„San nije jedini faktor koji može da utiče na zdravlje vašeg srca. Takođe je bitan ceo vaš stil života, krvni pritisak i nivo holesterola, održavanje zdrave telesne težine i redovno vežbanje, kao i smanjen unos soli i alkohola, kao i zdrava izbalansirana ishrana“, složni su istraživači.

Izvor:  B92

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img