„Ako ti naučiš da kuvaš, šta ću ti ja?“ ili kako separaciona anksioznost roditelja stvara zavisnu decu

Nerešena separaciona anksioznost sa svojih roditelja prenosi se na decu, te odrasli ljudi zavise od svoje dece čineći njih zavisnim od sebe i nesamostalnim za život.

Image by Nhat Nguyen from Pixabay

Piše: Sunčica Jovanović, psiholog i psihoterapeut

Kada roditelj radi ono što dete može samo ili uz njegovu pomoć, ne prenosi mu funkcije neophodne za samostalan život, onesposobljava ga, a samim tim i (uglavnom nesvesno) čini ga zavisnim od njega samog – od njegovih finansija ako mu, na primer otac sinu, ne prenosi zanat i ne uključuje ga u svoje aktivnosti ili uključuje ali stalno govori verbalno i neverbalno da je nesposoban, zelen, balavac, klinac, podsmeva se, takmiči, stalno ističe kako ima više iskustva od njega i šta je sve on u životu prošao;

- Advertisement -

Ili majka koja ćerku ne uči kuvanju i govori kako će ona sama lakše, kako da se ne meša, kako ona ne zna, kako je smotana, kako će se ispržiti, povrediti, zabrljati sve…

Stereotipni su primeri ali u mojoj praksi i dalje najčešći.

I sin i ćerka dobijaju potvrdu roditeljevih reči u realnosti jer u tom trenutku jesu smotani i greše jer uče nešto prvi put i onda se zaključava uverenje duboko da za nešto nisu sposobni, da su zeleni, glupi itd…. Te kako uvek moraju da se oslanjaju na roditelja ili nekog drugog u životu.

Jedna majka je odrasloj ćerci rekla:“Ako ti to naučiš (da kuvaš) šta ću ti ja.“

Nerešena separaciona anksioznost sa svojih roditelja prenosi se na decu, te odrasli ljudi zavise od svoje dece čineći njih zavisnim od sebe i nesamostalnim za život.

U gornjim primerima dobro je da kada učite nešto decu, da ih bodrite dok greše, pokušavajući da ih ispravljate uz optimizam i pozitivan stav. To je naporno raditi i veoma korisno.

- Advertisement -

U partnerskim odnosima, kada jedan partner radi dosta toga umesto drugog, u pozadini može da stoji osećaj straha od napuštanja – moram sve da radim da ti bez mene ne bi mogao/mogla.

I tu možete da naslutite probleme i nezadovoljstva u odnosu „odrasli-odrasli“ koji će nastati. Smanjeno samopouzdanje kod oba partnera, isfrustriranost, stalno razočarenje, povređenost, osećaj uskraćenosti, neuzvraćenosti itd…

Ali se veza ne napušta, jer je najveći strah biti sam, odnosno prevelika je separaciona anksioznost.

Izvor: Moj psiholog

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img