Postporođajna depresija može imati genetske korene

Postporođajna depresija, česta podvrsta teškog depresivnog poremećaja, ima izraženiji nasledni faktor u poređenju s drugim psihičkim stanjima.

Postporođajna depresija (PPD), česta podvrsta teškog depresivnog poremećaja, ima izraženiji nasledni faktor u poređenju s drugim psihičkim stanjima, ali se genetika PPD-a manje proučava u odnosu na druge psihičke poremećaje kao što su anksioznost i bipolarni poremećaj.

Istraživači sa UNC Škole medicine predvodili su međunarodni tim istraživača u najvećoj dosadašnjoj meta-analizi, sa ciljem da istraže genetsku arhitekturu PPD-a.

- Advertisement -

Njihovo istraživanje, objavljeno u American Journal of Psychiatry, pokazuje da se približno 14 posto varijacija u slučajevima PPD-a može pripisati zajedničkim genetskim faktorima. PPD pacijenta često nije samo rezultat okolinskih faktora, kao što su traume iz prošlosti. Umesto toga, podložnost PPD-u nosi značajnu genetsku komponentu.

Istraživači, predvođeni naučnikom Džerijem Guintivano, doktorom nauka i asistentom na katedri za psihijatriju UNC Škole medicine, takođe su otkrili genetsku arhitekturu PPD-a, koja, kako navode, značajno korelira s genetskom arhitekturom teške depresije, bipolarnog poremećaja, anksioznih poremećaja, poremećaja posttraumatskog stresa, nesanice i sindroma policističnih jajnika.

To znači da se simptomi PPD-a verovatno javljaju kao posledica interakcije istih gena koji su uključeni u ove druge psihičke i hormonski povezane poremećaje.

„Proučavali smo otprilike 1,1 milion regiona ljudskog genoma“, rekao je Guintivano, „i utvrdili smo da PPD ima sličan genetski potpis kao i ovi drugi psihički poremećaji. Čini se da se genetski faktori rizika za PPD dele s drugim poremećajima, kao što su teška depresija, bipolarni poremećaj i anksioznost.“

Istraživači su takođe otkrili da su genetski regioni koji uključuju GABAergičke neurone povezani s PPD-om, posebno u talamusu i hipotalamusu. GABAergički neuroni kontrolišu oslobađanje neurotransmitera GABA.

Iako su istraživači otkrili mnogo toga o genetici PPD-a, više nego ikada pre, imali su ograničen broj podataka. Najbolje studijegenoma koriste podatke stotine hiljada osoba s određenim poremećajem, kao što su teška depresija ili šizofrenija.

- Advertisement -

Za svoje istraživanje, Guintivano i kolege koristili su 18 kohorti evropskog porekla (17.339 slučajeva PPD-a i 53.426 kontrola), jednu kohortu istočnoazijskog porekla (975 slučajeva i 3.780 kontrola) i jednu kohortu afričkog porekla (456 slučajeva i 1.255 kontrola), što ukupno iznosi 18.770 slučajeva PPD-a i 58.461 kontrola.

Iako je ovo bila najveća GWAS studija PPD-a do sada, Guintivano je rekao da je i dalje bilo premalo slučajeva PPD-a da bi se tačno utvrdile specifične lokacije u genomu koje su povezane s rizikom od PPD-a.

 

Izvor: Neuroscience News / Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img