Samopouzdanje je nešto što se uči; dakle, otkuda god da potiče vaša nesigurnost, ne mora vladati i vašim životom.
Naša iskustva utiču na to kako ćemo videti sebe, do koje mere će nas, po našem osećanju, drugi ceniti i koliko ćemo sami sebe ceniti. Kao mali učimo na osnovu onoga što vidimo, čujemo i što nam se kaže. U detinjstvu ne raspolažemo istim sredstvima za sumnju i proveru kao kad smo odrasli, pa tako ono što nam se kaže prihvatamo manje-više kao činjenicu, pošto nemamo s čime to da uporedimo. Nažalost, upravo tu mogu i da se rode mnogi problemi.
Ako su vam u detinjstvu i mladosti govorili da ste beskorisni ili vas nikad nisu hvalili ni nagrađivali za neko postignuće, mnogo su veći izgledi da kao odrasli patite od niskog samopoštovanja, i verovatnije će ono biti izraženije i teže ćete ga prevladati. To je zato što nikada niste ni imali prilike da sebe posmatrate pozitivno (za razliku od slučaja kada se NSP javi u zrelijem dobu). Ukoliko niste imali prilike da izgradite samopouzdanje, u teškim trenucima nećete imati za šta da se uhvatite – neće postojati pozitivan sistem vere u sebe koji bi vam pomogao. Automatski ćete misliti da niste dovoljno sposobni, dovoljno privlačni, dovoljno pametni i tako dalje, pošto nikada niste drugačije ni videli sebe.
Međutim, ukoliko ste kao mali bili voljeni, hvaljeni i podržavani, veća je verovatnoća da sada posedujete zdravo samopoštovanje i da ste prilično samouvereni. Pošto ste već doživeli osećanje samopouzdanja, voljenosti i sposobnosti, biće vam lakše da se setite tih utisaka kad god savladavate neke teške trenutke.
Dakle, to je što se tiče vaspitanja, ali veliku ulogu igra i priroda. Gensko nasleđe, dobijeno od roditelja, doprinosi oblikovanju našeg temperamenta, a i on će uticati na verovatnoću da budemo samouvereni ili da patimo od NSP-a. Ukoliko smo ekstrovertni, uživaćemo u rizicima i jedva ćemo dočekati da izađemo iz svoje zone sigurnosti kako bismo izvideli za šta smo sposobni i ispitali svoja umeća. Ekstrovertne osobe obično imaju i pokazuju zdravo samopoštovanje. S druge strane, introvertna osoba će verovatnije oklevati, ćutati i gledati da zaštiti sebe, što znači da će retko kad imati priliku da potvrdi valjanost svojih stavova ili da proveri ume li da se izbori sa izazovima. Introvertne osobe su obično podložnije NSP-u. Postoji i sredina, razume se, ali s kakvim god urođenim odlikama da smo došli na ovaj svet, vaspitanje će ih samo dodatno suzbiti ili naglasiti.
Predstave o samopouzdanju i samopoštovanju koje smo stekli u detinjstvu ponekad je teško promeniti, pošto su već postale deo našeg unutrašnjeg sistema uverenja i utiču na to kako tumačimo događaje i vidimo sebe i kad odrastemo.
Međutim, kao što je već rečeno, čak i neko ko je bio izrazito samouvereno dete može podjednako patiti od manjka samopoštovanja i samopouzdanja kao odrastao. Ovde ćemo nabrojati neke česte „ubice samopouzdanja“ koje nam mogu iz temelja promeniti pogled na sebe.
Česte ubice samopouzdanja
Koliko će vas ozbiljno pogoditi nabrojana iskustva – zavisi od toga koliko vam se često događaju, koliko im verujete u trenutku kad se događaju i koliko će dugo trajati. Možda vam se upravo dešavaju, a možda ste ih proživeli i dok ste bili mali.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Blagostanje je neobjašnjiv osećaj ali ga prepoznate kad ga vidite – Erih From
Na pitanje šta smatra mentalnim zdravljem, From je odgovorio: "Ono što ja smatram mentalnim zdravljem bojim se da se razlikuje od onoga što mnogi drugi psihijatri ili psiholozi misle da...
Danijela Budiša Ubović: Psihološka zavisnost od roditelja – snažno osećanje dužnosti drži decu uz roditelje
Psihološka zavisnost od roditelja u velikoj meri može uticati na donošenje odluka u životu pojedinca koji bi trebalo da živi svoj život i oblikuje ga kako misli da treba pa...
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Danijela Budiša-Ubović: ‘Radovi u toku’ – značajna faza u procesu samospoznaje
Svaki pojedinac prolazi kroz sopstvene faze i procese samospoznaje - kao jednog značajnog puta do svoje prave prirode, do spoznaje svojih osećanja i načina na koji ćemo se sa njima...
Nema komentara.