Autizam kod dece i MMR vakcina

(Verujem-ne verujem.)

No dobro, zašto onda uopšte nastaje autizam? Šta to danas znamo o njegovim uzrocima? Autizam kod dece nastaje kao splet genetskih i spoljašnjih činilaca. Genetski činioci igraju veliku ulogu u nastanku autizma. Ponekad kod srodnika ili u istoriji porodice može postojati dete koje je imalo ili autizam ili neki drugi oblik razvojnih problema. Takođe nekada mutacije nastaju u trenutku oplođenja i zovu se mutacije “de novo “. To znači da u tom slučaju nije bilo autizma u istoriji porodice. Broj gena koji učestvuju u razvoju autizma je od 200 pa kod neke dece sve do do 400 gena i to nam objašnjava danas zašto kod neke dece postoje simptomi autizma jedva u naznaci, a zašto je kod neke dece autizam veoma kompleksno razvijen. Lepeza gena dovodi do lepeze simptoma. Spoljašnji faktori koji utiču zajedno sa genetskom osnovom jesu: starija majka i stariji otac u trenutku začeća, nedostatak folne kiseline u ishrani majke u prvom tromesečju trudnoće, neke zarazne bolesti od kojih trudnica oboli npr. rubeola ili visoka temperatura majke koja dugo traje, neadekvatna ishrana majke, korišćenje nekih lekova protiv epilepsije u trudnoći, aerozagađenje koje nas sve pogađa, neki insekticidi koji se koriste u domaćinstvu. Timerosal jeste sastojak vakcine koji jeste oblik žive. Zbog Vejkfildove studije usled straha i daljeg ispitivanja jedno vreme je bio izbačen iz vakcina u nekim zemljama ali se broj autistične dece i dalje nije smanjio. Aluminijum se nalazi npr u bojenim bombonama, živa u ribi koju jedemo, olovo u mesu divljači. Zbog toga vakcina ne može biti otrovan uzrok autizma jer ćemo te sporne sastojke (živa, aluminijum itd) uneti ishranom i udisanjem. Nemoguće je potpuno izolovati dete od spoljašnjih uticaja čak i ako ono ne primi MMR vakcinu pa će se kod genetski sklone dece autizam svakako razviti. Takođe, muška deca razvijaju 4 puta više autizam od ženske dece i kakve bi to moglo imati veze sa vakcinom? Rekla bih da ne može imati nikakve veze ali sa genetskim faktorima ima sasvim sigurno jer genom ženskog i muškog deteta pokazuje razliku na jednom hromozomu (dečaci imaju jedan y hromozom koji devojčice nemaju ). Takođe postoji veliki broj nevakcinisane dece koja su takođe razvila autizam i nevakcinisanje ih nije zaštitilo od razvoja autizma. Kada bi eto postojala neka bar hipotetička mogućnost da se MMR vakcina prima kasnije,u dobu od recimo 5-6 godina, onda bi bilo verovatno jasnije da se autizam razvija nezavisno od same vakcine, ali mi ne možemo menjati lekarsku praksu jer ona ima svoje razloge. Autizam se može javiti kao primaran, od samog rođenja deteta, a može i kasnije, oko 2-3 će godine života (onda kada se otprilike i prima MMR vakcina). On je kao razvojna pojava postojao oduvek u ta dva oblika i ovaj drugi oblik autizma koji nastaje malo kasnije će postojati i nezavisno od toga da li dete prima MMR vakcinu. Pojavljuje se i kod one dece koju roditelji nisu vakcinisali.

Dragi roditelji, vama se govore laži

(Među mnogobrojnim studijama , koje dokazuju da autizam i vakcine nemaju nikakve veze uputićemo vas na veoma lepo predstavljen video materijal sa srpskim titlovima, materijal lekarke Vendi Čung i njenog tima gde sasvim jednostavnim rečnikom i na zanimljiv način objašnjava sve što bi vas moglo zanimati o uzrocima nastanka autizma. Jednostavno kopirajte link i nalepite ga u google ili drugi pretraživač i saznajte puno toga o uzrocima autizma. Prevod na srpski jezik podesite u podešavanjima na videu u donjem desnom uglu. Link na kome možete naći materijal je :

- Advertisement -

https://www.youtube.com/watch?v=wKlMcLTqRLs)

Izvor: Psihoterapijasindjic

spot_img

Najnovije

Šta deca pamte nakon dana provedenog sa porodicom

Deca neće pamtiti da li je sto bio savršeno postavljen, da li je roštilj bio uspešan ili da li je plan dana ispoštovan.

Kako odgajiti odraslog: Veštine kojima svaki mladi čovek treba da ovlada

Džuli Litkot Heims, autorka bestselera Njujork tajmsa "Kako odgajiti odraslog", dugogodišnja dekanka Stanforda, odgovara na pitanje koje veštine svaki osamnaestogodišnjak treba da ima

Prvi maj – Praznik rada i simbol borbe za radnička prava

Prvi maj, poznat širom sveta kao Međunarodni praznik rada, ima duboke korene u borbi radnika za osnovna prava i dostojanstvene uslove rada.

Prva nedelja maja u školama u Srbiji – BEZ kontrolnih, pismenih i ispitivanja. ”Pokušaj da se prosveta vrati vaspitnoj ulozi stavljajući DETE ispred puke...

Pravilnici o kalendarima obrazovno-vaspitnog rada osnovnih i srednjih škola za školsku 2025/2026. godinu, nedelja od 4. do 8. maja 2026. godine, obeležava se kao Nedelja sećanja i zajedništva

Iskra Ilić predstavlja Srbiju u međunarodnom svemirskom projektu

Tokom više od godinu dana, Iskra je, zajedno sa više od 100 devojaka iz Srbije, učestvovala u zahtevnom obrazovnom programu koji je obuhvatao preko 20 oblasti matematike, fizike i programiranja, sa posebnim fokusom na inženjerstvo i razvoj satelita.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img