Autizam kod dece i MMR vakcina

(Verujem-ne verujem.)

No dobro, zašto onda uopšte nastaje autizam? Šta to danas znamo o njegovim uzrocima? Autizam kod dece nastaje kao splet genetskih i spoljašnjih činilaca. Genetski činioci igraju veliku ulogu u nastanku autizma. Ponekad kod srodnika ili u istoriji porodice može postojati dete koje je imalo ili autizam ili neki drugi oblik razvojnih problema. Takođe nekada mutacije nastaju u trenutku oplođenja i zovu se mutacije “de novo “. To znači da u tom slučaju nije bilo autizma u istoriji porodice. Broj gena koji učestvuju u razvoju autizma je od 200 pa kod neke dece sve do do 400 gena i to nam objašnjava danas zašto kod neke dece postoje simptomi autizma jedva u naznaci, a zašto je kod neke dece autizam veoma kompleksno razvijen. Lepeza gena dovodi do lepeze simptoma. Spoljašnji faktori koji utiču zajedno sa genetskom osnovom jesu: starija majka i stariji otac u trenutku začeća, nedostatak folne kiseline u ishrani majke u prvom tromesečju trudnoće, neke zarazne bolesti od kojih trudnica oboli npr. rubeola ili visoka temperatura majke koja dugo traje, neadekvatna ishrana majke, korišćenje nekih lekova protiv epilepsije u trudnoći, aerozagađenje koje nas sve pogađa, neki insekticidi koji se koriste u domaćinstvu. Timerosal jeste sastojak vakcine koji jeste oblik žive. Zbog Vejkfildove studije usled straha i daljeg ispitivanja jedno vreme je bio izbačen iz vakcina u nekim zemljama ali se broj autistične dece i dalje nije smanjio. Aluminijum se nalazi npr u bojenim bombonama, živa u ribi koju jedemo, olovo u mesu divljači. Zbog toga vakcina ne može biti otrovan uzrok autizma jer ćemo te sporne sastojke (živa, aluminijum itd) uneti ishranom i udisanjem. Nemoguće je potpuno izolovati dete od spoljašnjih uticaja čak i ako ono ne primi MMR vakcinu pa će se kod genetski sklone dece autizam svakako razviti. Takođe, muška deca razvijaju 4 puta više autizam od ženske dece i kakve bi to moglo imati veze sa vakcinom? Rekla bih da ne može imati nikakve veze ali sa genetskim faktorima ima sasvim sigurno jer genom ženskog i muškog deteta pokazuje razliku na jednom hromozomu (dečaci imaju jedan y hromozom koji devojčice nemaju ). Takođe postoji veliki broj nevakcinisane dece koja su takođe razvila autizam i nevakcinisanje ih nije zaštitilo od razvoja autizma. Kada bi eto postojala neka bar hipotetička mogućnost da se MMR vakcina prima kasnije,u dobu od recimo 5-6 godina, onda bi bilo verovatno jasnije da se autizam razvija nezavisno od same vakcine, ali mi ne možemo menjati lekarsku praksu jer ona ima svoje razloge. Autizam se može javiti kao primaran, od samog rođenja deteta, a može i kasnije, oko 2-3 će godine života (onda kada se otprilike i prima MMR vakcina). On je kao razvojna pojava postojao oduvek u ta dva oblika i ovaj drugi oblik autizma koji nastaje malo kasnije će postojati i nezavisno od toga da li dete prima MMR vakcinu. Pojavljuje se i kod one dece koju roditelji nisu vakcinisali.

Dragi roditelji, vama se govore laži

(Među mnogobrojnim studijama , koje dokazuju da autizam i vakcine nemaju nikakve veze uputićemo vas na veoma lepo predstavljen video materijal sa srpskim titlovima, materijal lekarke Vendi Čung i njenog tima gde sasvim jednostavnim rečnikom i na zanimljiv način objašnjava sve što bi vas moglo zanimati o uzrocima nastanka autizma. Jednostavno kopirajte link i nalepite ga u google ili drugi pretraživač i saznajte puno toga o uzrocima autizma. Prevod na srpski jezik podesite u podešavanjima na videu u donjem desnom uglu. Link na kome možete naći materijal je :

- Advertisement -

https://www.youtube.com/watch?v=wKlMcLTqRLs)

Izvor: Psihoterapijasindjic

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img