Ako uporedimo one crtane filmove tipa Tom i Džeri sa savremenim crtanim filovima, možemo primetiti da su savremeni crtani filmovi izgubili dubinu priče koju pričaju, da su postali površni i glupi.
DUŠKO Dugouško, Paja Patak, Popaj, Pera Detlić… Za mnoge ovo je sećanje na bezbrižno detinjstvo i dobra stara vremena. Nekada je crtani film bio događaj, nešto kao praznik, čekao se sa nestrpljenjem, jednom dnevno, pre TV Dnevnika, a odlazak u bioskop na dugometražni crtani, najčešće Diznijevu bajku, bilo je drugo veliko uživanje. danas, kada su crtani filmovi gotovo jedina ponuda dečjih programa, sve je manje kvalitetnih crtanih priča koja zabavljaju i edukuju. Sve je više nasilja, magije, razmaženih junakinja…
Problem je što, kako pokazuju poslednja istraživanja, crtani fimovi i mediji uopšte u velikoj meri utiču na decu, izgradnju njihove psihe i ličnosti. A da većina današnjih – zaglupljuju svoje gledaoce!
– Situacija savremenog deteta je takva da je ono odvojeno od svojih vršnjaka, da se umesto sa njima igra sa svojim roditeljima, a da su ti roditelji u velikoj meri odsutni. Zato je ulaskom televizije u naše domove ona postala moderna bebisiterka, a danas je to čitav niz digitalnih ekrana kojima su deca okružena – od specijalnih plejera, tableta do “pametnih” telefona – kaže psihoterapeut dr Zoran Milivojević. – Gledanjem sveta oko sebe deca izgrađuju osnovne predstave o tome kakav je svet, šta se u njemu dešava i kakvi su ljudi. Jedan od prvih načina da se to postigne su bajke, koje su danas zamenili crtani filmovi. Ponuda “dečjih filmova” je velika. Ako uporedimo one crtane filmove tipa Tom i Džeri sa savremenim crtanim filovima, možemo primetiti da su savremeni crtani filmovi izgubili dubinu priče koju pričaju, da su postali površni i glupi.
Po rečima dr Milivojevića, jedna grupa stručnjaka smatra da nasilje u crtaćima podstiče nasilje kod dece, a druga – ne jer, kako ukazuju deca dobro ralikuju maštu od realnosti.
– Ali ovi filmovi uče decu da je onaj spoljašnji svet izvan roditeljskog doma ili vrtića opasan i nasilan – kaže naš sagovornik. – Dakle, deca izgrađuju sliku o opasnom svetu, a neka na to reaguju strahom i povlačenjem, a druga agresivnošću.
Simonida Vukobrat, nastavnik psihologije u 15. beogradskoj gimnaziji, smatra da je problem što često gledanje crtanih filmova sa nasiljem dovodi do oguglavanja na nasilje i da takvo ponašanje u realnom životu deci nije iznenađenje, već normalna pojava.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: KULTURICA
Idealni poklon za bebu ili đaka prvaka
Koliko puta ste bili u potrazi za poklonom jer je trebalo da posetite porodicu koja tek što je dobila bebu, ili ste želeli da obradujete budućeg đaka prvaka i njegove...
Mladunče: Novi roman u izdanju Pčelice o o avanturama malog Mede koji pokušava da spase svoju Šumu
"Na širokom potezu od reke Matice do dalekih planina na jugu prostire se nepregledna šuma, stanište brojnih zveri. Čak i njeni žitelji retko se usuđuju da zađu dublje, držeći se...
Poklanjamo vam tri knjige za predškolce za zabavu na prolećnom raspustu
Preporučujemo vam interesantne knjige koje možete ponuditi deci kao jednu od aktivnosti tokom predstojećeg raspusta povodom Uskrsa. Pored šetnje, društvenih igara, igranja sa drugarima napolju, vožnje bicikle i rolera, čitanje...
Kuda za vikend? Besplatne ulaznice za „ČUVARE ZMAJEVOG BLAGA“ – dečju predstavu u tramvaju
Još uvek nemate planove kako sa decom da provedete vikend? Predlažemo vam nezaboravnu jednosatnu vožnju tramvajemkroz Beograd u društvu čarobnjakai golicljivog Zmaja! Reč je o interaktivnoj dečjoj predstavi „Čuvari zmajevog...
Ne razumem za[to se toliko potencira nasilje u dana[njim crtanim filmovima? Iako sam ih mnogo volela , crtani filmovi poput Tomija i Dyerija i Du[ka Dugoška su puni nasilnih scena…