Pre nego što se zapitamo jesmo li srećni u braku, moramo prvo da se zapitamo šta je uopšte sreća i ima li ova reč samo jedno značenje?
Dakle, istraživanja o zadovoljstvu ljudi svojim životom ne pokazuju kako se oni zaista osećaju sve vreme, već da li se u njihovim životima nedavno dogodilo nešto dobro ili loše čega će se lako setiti kada ih neko pita. “Ljudi će, kada ih upitate o životu, pomisliti na svoj nedavni ili skori brak. Intenzitet te misli će s protokom vremena sigurno izbledeti, kao što biva sa svim novinama. Čak i tek venčani koji imaju sreće da uživaju u radosnoj zaokupljenosti svojom ljubavlju, na kraju će se vratiti na zemlju i njihov osećaj dobrobiti će ponovo zavisiti, kao što kod svih zavisi, od okruženja i trenutnih aktivnosti,” objašnjava Kaneman.
Šta onda zaista utiče na životnu sreću i čini li nas brak srećnijim? Kaneman navodi da brak donosi i dobre i loše trenutke:
“Žene koje imaju partnera provode manje vremena same, ali su manje i s prijateljima. One više vremena posvećuju vođenju ljubavi, što je divno, ali i obavljanju kućnih poslova, pripremi hrane i brizi o deci, što su sve relativno nepopularne aktivnosti. I naravno, nekim udatim ženama je velika količina vremena koju provode sa suprugom mnogo prijatnija nego nekim drugima. Na osećaj dobrobiti brak u proseku ne utiče, ne zato što je brak nevažan za sreću, već zato što neke aspekte života menja nabolje a neke nagore.”
Međutim, za doživljaj sreće ne mora biti presudno to kako živimo, već i kakve smo naravi: “Jedan razlog za nisku korelaciju između životnih okolnosti osobe i njenog zadovoljstva životom jeste to što su i osećaj sreće i ukupno zadovoljstvo životom umnogome određeni temperamentom. Predodređenost za dobrobit je podjednako nasledna kao visina ili inteligencija – to pokazuju studije blizanaca koji su po rođenju razdvojeni. Ljudi koji nam se čine podjednako srećnima pokazuju velike varijacije u samoproceni sopstvene sreće.”
Šta se desilo kad sam muža prestala da molim za pomoć?
Šta smo očekivali od života, pa i od braka, mnogo utiče na to koliko ćemo srećni biti: “Jedan od recepata za nezadovoljstvo u odrasloj dobi glasi: postavite sebi teško ostvarive ciljeve,” piše Kaneman.
Štaviše, samo razmišljanje o sopstvenoj sreći, može da nam pokvari tu istu sreću. Kaneman to objašnjava ovako: “Bilo koji aspekt života na koji nam je usmerena pažnja delovaće nam krupnije u opštoj proceni. Ovo je suština iluzije pogrešnog fokusa i može se opisati jednom jedinom rečenicom: Ništa u životu nije tako važno kao što mislite kada o tome razmišljate.”
Dakle, pre nego što se zapitamo jesmo li srećni u braku, moramo prvo da se zapitamo šta je uopšte sreća i ima li ova reč samo jedno značenje, poručuje ovaj nobelovac.
Danijel Kaneman je jedan od najuticajnih psihologa u istoriji i svakako najvažniji psiholog današnjice. Ima dar za otkrivanje zapanjujućih obeležja ljudskog uma, a mnoga od njih su postala deo udžbenika i svakodnevne mudrosti. Njegov rad je preoblikovao socijalnu psihologiju, kognitivnu nauku, istraživanje razuma i sreće, kao i bihevioralnu ekonomiju – područje nauke čiji su pokretači Danijel Kaneman i Amos Tverski.
Knjiga Misliti, brzo i sporo je remek-delo: čitljiva, mudra i duboka i predstavlja prekretnicu u savremenoj društvenoj misli. Knjiga će oduševiti čitaoce istraživačkog uma koji će doslovno na svakoj stranici pronaći nešto zanimljivo i poučno.
U moru priručnika za samopomoć, ohrabrujuća je spoznaja da se naučna postignuća, potkrepljena argumentima i dokazima, podvrgnuta sudu vremena i preispitivanja, mogu upotrebiti kao vodič za srećniji i uspešniji život, uz svest o sopstvenim ograničenjima i predrasudama. U tom smislu je Misliti, brzo i sporo mnogo više od knjige – to je fina mešavina neočekivanih otkrića, dobre zabave i korisnih ideja, delo koje će promeniti čitaoca.
Kako sam od dresera životinja naučila da izdresiram muža
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ŽIVOTARIJE
Da mogu ponovo živeti, da dobijem drugu priliku – pravila bih više greški
„Da mogu ponovo živeti, pravila bih više greški. Više ne bih pokušavala biti savršena, bila bih opuštenija, popustljivija. Bila bih mnogo hrabrija nego ikada ranije na svom putovanju. Zapravo, jako...
Bojana Nešić: Zamišljam jednu mamu koja skuplja svu snagu ovog sveta kako bi mogla da drži jednu ruku
Bojana Nešić je upravo o takvom jednom slučaju pisala je i na svom Facebook profilu: "'Pre par meseci imala je epi napad po prvi put u životu,' rekla je. Videla...
Dario Rosi: Detinjstvo međ’ babama na potezu Kalenić pijaca – Novo groblje – kafenisanje po komšiluku
Dario Rosi, predsednik Udruženja “Autizam – pravo na život”, priča upravo o tom ranom detinjstvu, kao i o tome zašto je i kako izbegao vrtić, ko ga je odgajao... i...
Vi ste tu, u školi, da NAHRANITE SVOJ UM, a ne da se ne stidite pred porodicom
„U prvoj sedmici škole mi, učenici 1-B odjeljenja, dobili smo obavještenje da će nas posjetiti fotograf. Sjećam se da nas je slikao sa podignutom rukom. - Sada podignite dva prsta...
Gde pise autor teksta? Ili izvor sa koga je preuzet?