Danski eksperiment: Otvaranje škola u jeku pandemije

Deca su imala stolove na razdaljini od dva metra i tokom pauze nisu smela da se igraju u velikim grupama. Takođe, svi u školi su morali da peru ruke na sat vremena.

Danska je nedavno postala prva država u Evropi koja je od početka pandemije koronavirusa ponovo otvorila svoje škole, pa je danski obrazovni sistem poslužio kao svojevrsni eksperiment koji može pokazati da li i kako škole mogu funkcionisati u jeku pandemije, ali i neposredno nakon krize izazvane koronavirusom, prenosi Njujork tajms.

Tako se i 350 učenika okružne škole u Legumklosteru na jugu Danske vratilo u školske klupe, poštujući mere distanciranja od dva metra.

- Advertisement -

“To je potpuno novi svet. Pravili smo ranije planove za boravak u školi u ekstremnim situacijama, poput terorističkih napada, ali nikada nismo imali ovakve mere”, rekla je direktorka škole Tanja Linet.

Još neke evropske zemlje su ublažile mere ograničenja za određene preduzeća ili sportske aktivnosti, ali nijedna država nije dozvolila stotinama dece da se ponovo okupljaju u školama. Zbog toga se odluka Danske sa pažnjom analizira u ostatku sveta.

“Kada je vreme za otvoranje škola je dilema celog sveta, a mi možda nudimo odgovor”, rekao je zamenik direktora škole u Legumklosteru Fin Kristensen.

Međutim, kada prvi radite nešto, pa još to činite u hodu, događaju se greške i uvođenje novih mera deluje konfuzno na početku. Toga je bilo i u Danskoj.

Da bi se sprečilo širenje zaraze, roditeljama nije dozvoljeno da ulaze u školu, nastavnicima nije dozvoljen boravak u zbornici, a deca su imala stolove na razdaljini od dva metra i tokom pauze nisu smela da se igraju u velikim grupama. Takođe, svi u školi su morali da peru ruke na sat vremena.

Redovno se vrši i dezinfekcija kvaka na vratima učionica, na svakih pola sata. Nastavnici imaju obavezu da što više predavanja održe napolju, a škola primenjuje sve instrukcije koje stižu od vlade.

- Advertisement -

 

Izvor: Nedeljnik

 

spot_img

Najnovije

Da li imate osećaj da dan traje kraće?

Usled opšteg ubrzanja životnog tempa, javila se otežanost realizovanja svih obaveza u toku 24 sata, a to stvara utisak o značajnom ubrzanju protoka vremena. Istovremeno, savremene digitalne aplikacije za komunikaciju zamenile su živu reč što vodi ka površnosti, pa i socijalnoj otuđenosti. Piše: Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

U kakvoj su vezi broj dece koju imate, i dužina života

Rađanje većeg broja dece ili, s druge strane, ostanak bez potomaka u vezi se kraćim životnim vekom i bržim biološkim starenjem, pokazali su rezultati nedavne studije koju je sproveo tim istraživača sa Univerziteta u Helsinkiju u Finskoj.

Šta dete uči o životu kroz odnos sa majkom

Odnos majke i deteta ima snažan uticaj na to kakvi će ljudi ta deca postati.

Digitalni autizam: tiha posledica detinjstva pred ekranom

Ova pojava nije klinička dijagnoza, već opis realnih ponašanja koja pedijatri i logopedi sve češće primećuju kod dece koja su uzrasta između prve i četvrte godine.

Deca mnogo više uče kad im omogućimo da slede svoju radoznalost

Jednostavno rečeno, kad omogućimo deci da slede svoju radoznalost i interesovanja, ona mnogo više uče. A dok uče mnogo više, ona postaju bolja u učenju.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img