Deca su imala stolove na razdaljini od dva metra i tokom pauze nisu smela da se igraju u velikim grupama. Takođe, svi u školi su morali da peru ruke na sat vremena.
Danska je nedavno postala prva država u Evropi koja je od početka pandemije koronavirusa ponovo otvorila svoje škole, pa je danski obrazovni sistem poslužio kao svojevrsni eksperiment koji može pokazati da li i kako škole mogu funkcionisati u jeku pandemije, ali i neposredno nakon krize izazvane koronavirusom, prenosi Njujork tajms.
Tako se i 350 učenika okružne škole u Legumklosteru na jugu Danske vratilo u školske klupe, poštujući mere distanciranja od dva metra.
“To je potpuno novi svet. Pravili smo ranije planove za boravak u školi u ekstremnim situacijama, poput terorističkih napada, ali nikada nismo imali ovakve mere”, rekla je direktorka škole Tanja Linet.
Još neke evropske zemlje su ublažile mere ograničenja za određene preduzeća ili sportske aktivnosti, ali nijedna država nije dozvolila stotinama dece da se ponovo okupljaju u školama. Zbog toga se odluka Danske sa pažnjom analizira u ostatku sveta.
“Kada je vreme za otvoranje škola je dilema celog sveta, a mi možda nudimo odgovor”, rekao je zamenik direktora škole u Legumklosteru Fin Kristensen.
Međutim, kada prvi radite nešto, pa još to činite u hodu, događaju se greške i uvođenje novih mera deluje konfuzno na početku. Toga je bilo i u Danskoj.
Da bi se sprečilo širenje zaraze, roditeljama nije dozvoljeno da ulaze u školu, nastavnicima nije dozvoljen boravak u zbornici, a deca su imala stolove na razdaljini od dva metra i tokom pauze nisu smela da se igraju u velikim grupama. Takođe, svi u školi su morali da peru ruke na sat vremena.
Redovno se vrši i dezinfekcija kvaka na vratima učionica, na svakih pola sata. Nastavnici imaju obavezu da što više predavanja održe napolju, a škola primenjuje sve instrukcije koje stižu od vlade.
Izvor: Nedeljnik
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Najbolji nastavnici znaju – kako da učionice ne budu “smorionice”
Najbolji nastavnici na svetu znaju kako učenje može biti srećno. Učiteljica Željana Radojičić Lukić poručuje da su "učionice postale smorionice" i da moramo da zakotrljamo ozbiljnu obrazovnu reformu koja će...
Istoričarka Dubravka Stojanović o problemima u evropskim udžbenicima istorije: Osnovan institut koji se bavi zlom koje proističe iz školstva
Bavi se pitanjem demokratije u Srbiji i na Balkanu krajem 19. i početkom 20. veka, kao i interpretacijama istorije u novijim srpskim udžbenicima, društvenom istorijom, procesima modernizacije, istorijom žena u...
Nema komentara.