Deca su se žalila zbog kućnih poslova, pa su dobila još kućnih poslova

Od trenutka kada su moja deca krenula da pomažu u određenim poslovima po kući, to se svodilo uglavnom na ubeđivanje, prepucavanje i svađanje. Sve to vreme sam se pitala da li ja nešto pogrešno radim i kako mogu oko tih prostih, svakodnevnih stvari da pružaju takav otpor?

Bilo je dosta nedavne medijske rasprave o tome da li moderni roditelji nesvesno podižu male narcise i snobove koji imaju neopravdani utisak da su bolji i vredniji od svih drugih.

Rende je zabrinut zbog ovog trenda, pogotovo zbog opadanja očekivanja da naša deca doprinesu funkcionisanju porodice, i ističe da će se u nedostatku obaveza okrenuti stvarima koje vode stranputicom.

- Advertisement -

Moja braća i sestre su bili sasvim drugačiji. Ni mi nismo voleli obaveze, ali nije bilo pogovora, mogli smo samo da se svađamo i gunđamo kad roditelji nisu tu , inače se sav posao obavljao brzo i korektno.

Želela sam da usadim svojoj deci osećajnost prema drugim ljudima i razvijem im empatiju i potrebu da pomažu drugima. Ali isto tako i da sebe poštedim svakodnevnog ubeđivanja ili čak vikanja i ubeđivanja.

Zaključak je delovao suviše jednostavno da bi bio istinit: upaliće sama činjenica da su to naši, porodični poslovi, svih nas, a ne njihovi – detinji. Od početka to nazvati kolektivnim porodičnim aktivnostima a ne rasporedima odgovornosti. Što manje komentarisati i objašnjavati, ponašati se kao da je to nešto najprirodnije moguće i samim tim podrazumevajuće.

Deca će se lakše i brže navići, i biće spremnija da rade. Tako smo mi, na mala vrata uveli ovakav pristup u mojoj kući. Naša prva „kolektivna porodična aktivnost“ je bila rasklanjanje nakon večere. Ranije, deca bi rasklonila za sobom i odmah zbrisala, dok bi mi, roditelji, ostali da sve završimo. Sada niko nije izlazio iz kuhinje dok sve ne bi bilo raspremljeno.

Moram priznati da princip funkcioniše. Kada svi rade rame uz rame, to se zaista oseća kao timski rad, a manje kao provera sa liste „ovo-moram-da-uradim“. Na stranu, što ovako deca mogu da nauče više korisnih stvari jer su prisutnija tokom celog posla. Ron Liber je bio u pravu u njegovoj proceni da su deca „sposobna za mnogo više nego što smo im omogućili da rade, uglavnom zato što nismo dovoljno strpljivi da im damo priliku da preuzmu nove zadatke i da pogreše nekoliko puta pre nego što ih savladaju.“

Šeron Holbruk je pisac koji živi u Klivlendu, u Ohaju.

- Advertisement -

Prevela: Jasmina Jovanović

Izvor: Vašington Post

spot_img

Najnovije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Fenomen „brejn rota“ osvojio internet – deca se oduševljavaju, a stručnjaci upozoravaju

Balerina Kapučina, Tralalero Tralala, Bombardiro Krokodilo – spoj su naizgled nespojivog: telo devojke, a umesto glave šoljica kafe, plišana ajkula sa tri noge u patikama, avion sa glavom krokodila.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img