„Deci daju lažnu vrstu moći, i to je vrsta zanemarivanja“

Deca ne bi trebalo da imaju predstavu da su centar svega, već roditelji moraju da im poruke šalju i svojim primerom, kaže psihološkinja Radmila Vujić Bojović.

Kako je rekla u Kažiprstu, potrebno je vratiti pozitivno usmerenje i izbeći situacije u kojima se deci daje „lažna vrsta moći“.

„Brinemo o deci ako brinemo o sebi. Ako sami paze na ponašanje, ako pokazuju kako se vladati prema drugim ljudima, kako biti koristan za društvo, roditelji tako usmeravaju svoju decu“, kaže gošća Kažiprsta.

- Advertisement -

Ona smatra da postavljanje granica i okvira jeste dokaz ljubavi i da deca imaju prirodnu potrebu da budu usmeravana.

„Ako to usmeravanje ne dobije u primarnoj sredini, u svojoj kući, onda postoji velika šansa da će izrasti u nekoga ko može da kroz eskalirajuće slučajeve čini sve složenija dela i protiv zakona, i protiv ljudskog dostojanstva, pa čak i protiv života. Deca koja nemaju usmeravanje odrastaju u haosu, zatim se to prenosi u školu. Takođe, pojedini roditelji u školi traže da im deca budu tretirana kao prinčevi. I to je neka vrsta zanemarivanja potreba deteta“, kaže Radmila Vujić Bojović.

Kako je rekla, insistiranje na priči o nasilju, o „nultoj toleranciji“ u školama ništa ne znači, jer je potrebno to primenjivati na svim nivoima – od kuće i porodice, do države.

„U suprotnom, bojim se kontraefekta koji se stvara takvim insistiranjem“, kaže ona.

Gošća Kažiprsta kaže da deca upijaju atmosferu oko sebe i da se to zanemaruje u vaspitanju.

„Problem je što je bazična komunikacija među ljudima problematična. Ljudi dozvoljavaju sebi i drugima da se obraćaju sa nipodaštavanjem, postalo je uobičajeno da se sagovornici ne uvažavaju, da ne vodima računa o tuđim osećanjima. Naša deca to gledaju, a onda oponašaju. Ne rade oni samo ono što im mi kažemo, već kao sunđer upijaju ono što vide“, kaže ona.

- Advertisement -

Govoreći o konkretnom slučaju iz Novog Sada, kada je 12-godišnjak zapalio čoveka, koji je preminuo, ona kaže:

„Ako je tačno ono što piše, dete je praktično pomislilo ‘da mu se može’. A može mu se jer mu niko nije rekao suprotno. Pretpostavljam da ovo dete tokom odrastanja nije dobilo ništa što poziva na saosećanje, na empatiju, na poštovanje normi i osnovnih pravila. Ovakve stvari se ne dešavaju zbog jednog trenutka, ali problem nastaje ako se deca ne usmeravaju tokom odrastanja“, kaže ona.

spot_img

Najnovije

Šta nam se dešava fizički, a šta mentalno: Zašto je jesen IZAZOVNO godišnje doba

Kad vreme počne da se menja dolazi i do promene životne energije, ovo su dani duboke introspekcije i vreme za odmor

Treba li učiti dete da uzvrati udarac?

"Ako te neko udari - vrati mu!" - da li je to zaista dobar savet koji možete dati detetu?

Deca, internet i jezik online komunikacije – upoznajte internet sleng

Centar za nestalu i zlostavljanu decu objavio je detaljan rečnik internet slengova, sa objašnjenjima termina koje deca i mladi najčešće koriste.

10 pitanja koja možete da postavite detetu za dublji i topliji razgovor

U svakodnevnoj žurbi, često razgovaramo s decom o obavezama — da li su jeli, obukli se, oprali zube, uradili domaći... Ali prava čar komunikacije s detetom krije se u pitanjima koja pokreću njihova osećanja, misli i maštu.

Roditelji uznemireni: Seks, droga i nasilje na Pinkovom dečjem kanalu

Na televiziji Pink Kids čiji je program namenjen isključivo deci prikazan je animirani film „Free Jimmy“ čiji sadržaj nikako nije prikladan za prikazivanje najmlađima jer sadrži scene eksplicitnog seksa i nasilja

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img