Obrazovni sistem Srbije je zacementiran i toliko zastareo da je u njemu nemoguće izvesti reformu u skladu sa potrebama savremenog doba, izjavio je direktor Istraživačke stanice Petnica Vigor Majić
Vigor Majić direktor Petnice, Foto: IS Petnica Vigor Majić direktor Petnice, Foto: IS Petnica
Obrazovni sistem Srbije je zacementiran i toliko zastareo da je u njemu nemoguće izvesti reformu u skladu sa potrebama savremenog doba, izjavio je direktor Istraživačke stanice Petnica Vigor Majić, uz ocenu da je perspektiva školstva siva i da će ubuduće u Srbiji državne škole pohađati samo deca siromašnih.
I ako hoćemo da radimo reformu obrazovnog sistema u Srbiji, ne možemo, jer taj sistem je toliko zastareo da ne dopušta ništa fleksibilno, ocenio je Majić u debati “Politika obrazovanja za novu razvojnu agendu Srbije“ Evropskog pokreta i EU Info centra.
On je rekao da je zbog toga pesimista i da srpskom školstvu predstoji sivo vreme i ekspanzija privatih škola.
Biće dve grupe škola, jedne, koje će želeti da ponude kvalitet, znajući da postoji deo stanovništva spreman da plati kvalitetno školovanje, i druge koje će nuditi nekvalitet, kroz površnost jer postoji takođe deo koji će platiti da dobije- papir, ukazao je on.
A, i jedne i druge će, upozorio je Majić, iz državnog sistema školstva izvlačiti ono malo preostalih dobrih nastavnika.
On je predočio da je to već viđeno u mnogim zemljama i da će ubuduće – ići u državnu školu značiti da ste vrlo siromašni i ne vodite računa o obrazovanju svoje dece.
Majić je rekao da školstvo u Srbiji služi za zapošljavanje u državnoj upravi – da se negde zaposli 120.000 ljudi, a Univerzitet je ogromna institucija koja postoji sama zbog sebe i neće da se menja.
On je naveo primer: Biloški fakultet ne školuje biologe, već nastavnike bilogije!
Prema njegovim rečima, ni Evropa nije svetao primer i EU ima obrazovnih sistema koliko država i više, a da nije uspela da ih uskladi sa tehnološkim promenama-
U tome su mnogo uspešnije zemlje Azije, istakao je on.
Dualno obrazovanje
Rukovoditeljka Centra za dualno obrazovanje Privredene komore Srbije (PKS) Ana Stojanović izjavila je da je PKS pokrenula inicijativu da se smanji nezaposlenost mladih i podrži privreda u kvalifikovanom kadru.
Trenutno se u Srbiji po sistemu dualnog obrazovanja školuje oko 1.000 đaka, a u 2017. taj broj će biti uvećan za još četiri odeljenja, 120 đaka obrazovnog profila trgovac, dodala je ona.
Stojanović je predočila da trenutno mašinska, elektro i tekstilna industrija u Srbiji veoma teško pronalaze kadrove.
Predsednik Evropskog pokreta u Srbiji Mihailo Crnobrnja istakao je da bi sistem obrazovanja trebalo prilagoditi činjenici da danas usluge čine najveći deo BDP, čak 70 odsto, potom industrija i poljoprivreda sa tek tri do četiri odsto društvenog proizvoda.
U debati, iako su pozvani, nije učestvovao niko iz Ministarstva prosvete i nauke.
Izvor: N1
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Najbolji nastavnici znaju – kako da učionice ne budu “smorionice”
Najbolji nastavnici na svetu znaju kako učenje može biti srećno. Učiteljica Željana Radojičić Lukić poručuje da su "učionice postale smorionice" i da moramo da zakotrljamo ozbiljnu obrazovnu reformu koja će...
Istoričarka Dubravka Stojanović o problemima u evropskim udžbenicima istorije: Osnovan institut koji se bavi zlom koje proističe iz školstva
Bavi se pitanjem demokratije u Srbiji i na Balkanu krajem 19. i početkom 20. veka, kao i interpretacijama istorije u novijim srpskim udžbenicima, društvenom istorijom, procesima modernizacije, istorijom žena u...
Nema komentara.