Dojenje može bebe izložiti opasnim hemikalijama

To ne znači da treba obeshrabrivati majke da doje, već preduzeti nešto da se smanji upotreba ovih opasnih hemikalija koje do beba stižu kad su najosetljvije, poručuju naučnici.

Kod beba koje sisaju, nivo industrijskih hemikalija iz grupe perfluoralkilovanih jedinjenja (PFAS), koje se povezuju sa rakom i bolestima imunog sistema, svakog meseca raste od 20%-30%. To pokazuju rezultati studije Škole za javno zdravlje T.H. Han univerziteta Harvard.

Ovo je prvo istraživanje u kome se proučavao prenos perfluoralkilovanih jedinjenja kroz majčino mleko i rezultati su zabrinjavajući. „Znali smo da se male količine PFAS pojavljuju u majčinom mleku, ali sad smo utvrdili da se vremenom ove hemikalije nakupljaju u krvi beba,“ kazao je Filip Grandžin, profesor sa Škole za javno zdralje.

- Advertisement -

Kako se majčino mleko prilagođava potrebama bebe

Perfluoralkilovana jedinjenja se upotrebljavaju pri proizvodnji vodootpornih tekstila i odeće, ambalaže za hranu, boja, lubrikanata. Prisutni su krvi ljudi i životinja širom sveta i štetno utiču na plodnost, rad žlezda i imunitet, a posebno je loše to što se jako dugo zadržavaju u telu.

Naučnici su studiju sproveli na Farskim ostrvima, gde su pratili 81 novorođenče, prateći nivoe perfluoralkilovanih jedinjenja u krvi dojilja i beba na svakih nekoliko meseci.

Kod dece koja su isključivo sisala, nivo ovih hemikalija u krvi rapidno je rastao za 20%30% mesečno, da bi do prestanka dojenja čak premašio nivo PFAS u krvi majke. Bebe koje su hranjene kombinovano imale su manje količine PFAS u krvi.

Dojenje u narodnim običajima i verovanjima

Nakon prestanka dojenja, nivo PFAS u krvi kod beba je počeo da opada.

Dojenje je vodeći način izlaganja dece perfluoralkilovanim jedinjenjima, poručuju naučnici, ali dodaju da to ne znači da treba obeshrabrivati majke da doje, već preduzeti nešto da se smanji upotreba ovih opasnih hemikalija koje do beba stižu kad su najosetljvije. „Suludo je što dozvoljavamo otrovnim hemikalijama da dospeju u najdragoceniju hranu za bebe i tako ugroze zdravlje budućih generacija,“ zaključuje dr Grandžin.

Prevela: Jovana Papan

- Advertisement -

Izvor: hsph.harvard.edu

 

spot_img

Najnovije

MALE GLUMICE, VELIKE TEME: Mjuzikl „Sela sam, pa šta” ponovo na novosadskoj sceni

Mjuzikl „Sela sam, pa šta” u izvođenju Muzičko-plesnog teatra „Iskrice” ponovo se vraća pred publiku 9. juna u Radničkom domu (Bulevar Mihajla Pupina 24, Novi Sad).

Održano NTC predavanje „Vratimo decu prirodnom toku“ u Novom Sadu i Nišu

U okviru projekta „Vratimo decu prirodnom toku“ u Novom Sadu i Nišu uspešno je održano NTC predavanje za roditelje na temu „Vratimo decu prirodnom toku - da li mi to pogrešno spremamo decu za budućnost?“

Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja: Koje uvrede treba prećutati?

Zatvarati oči pred bilo kojim oblikom nasilja, svakako, nije rešenje ovog sveprisutnijeg problema.

Zašto dečaci često pokazuju emocije kroz ponašanje, a ne reči

Vremenom uče da su emocije nešto što treba kontrolisati ili sakriti, a ne razumeti. Ali emocije ne nestaju – one samo nađu drugi izlaz. Najčešće kroz ponašanje koje odraslima izgleda „problematično“.

Zabrana mobilnih u školi: Šta kažu roditelji, učenici, nastavnici?

Povodom Nacrta zakona o zabrani mobilnih telefona u školi udruženje Partneri Srbija organizuje onlajn debatu u kojoj će učestvovati učenici, nastavnici, stručnjaci...

Pratite nas

KOMENTARI

1 Komentar

  1. A istrazivanje sponzorisano od strane proizvodjaca vestackih mleka – kao i sva istrazivanja u USA????

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img