Mleko kao posrednik između nesocijalnog deteta i majke u verovanju srpskog naroda ima sakralnu snagu, a o njegovom kultnom značenju svedoče mnogi običaji, magijski postupci, varovanja i predanja.
Ivan Meštrović
S obzirom na verovanje u magijsku moć mleka, razumljivo je da se ono često koristi u ljubavnoj magiji i magijskoj medicini kao moćno lekovito sredstvo „od svake boljke“. Ako na bolno mesto kane samo kap mleka, bolest će, kažu, zasigurno proći. Koliko je u srpskom narodu značajan kult mleka vidi se i po tome što je veoma razvijeno i rasprostranjeno ritualno srodstvo po mleku. Pošto mleko, očigledno, nije detetu samo vrsta hrane, već i mistično spasonosno sredstvo za održavanje, napredak i svaku sreću, nije ni čudno što u narodu postoji veoma veliki broj magijskih postupaka, vradžbina i tabua čiji je cilj da se odojčetu osigura ovaj dragoceni napitak. Nevesta nastoji, stoga, da se unapred obezbedi da, kada bude rodila, ima mleka u izobilju. Za vreme prolećnog praznika Maldenci, u nekim našim krajevima, neveste se posle „premlaza“ (ritualno muženje stoke da bi se procenila njena mlečnost) hvataju u kolo i igraju oko stoke da bi i one same, kada rode, bile mlečne.
“Pošto mleko, očigledno, nije detetu samo vrsta hrane, već i mistično spasonosno sredstvo za održavanje, napredak i svaku sreću, nije ni čudno što u narodu postoji veoma veliki broj magijskih postupaka, vradžbina i tabua čiji je cilj da se odojčetu osigura ovaj dragoceni napitak.”
Magijski postupci najčešće se primenjuju kada porodilji nestane mleko ili ga nema dovoljno. Od tih postupaka najbrojniji su oni u kojima porodilja dolazi na bilo koji način u dodir s vodom (gledanje, pijenje, posipanje itd.). U primorskoj nahiji, kada porodilja prvi put izađe iz kuće, ona treba „da okrene pogled na more ili rijeku, da bude obilate hrane u mlijeku; nipošto ne valja da gleda u planinu ili brda, jer će joj nestati mlijeka“. U đevđelijskoj kazi trećeg dana posle porođaja babica povede porodilju do spoljnih vrata i sipa vodu ispred nje, „da joj mleko teče kao voda“. Žene iz Starog Kolašina gde se nalazi grad Jeleč, piju mlečnu tečnost koja teče sa zidina ovog grada da bi imale dovoljno mleka. Pre nego što porodilja pređe potok ili reku, ona mora da se napije voda iz potoka, a zatim da malo sipa u nedra, pa će imati mleka koliko joj treba. U Crnoj Gori, žena koja nema mleka, valja da „uzajmi vode u devet Stana i u devet Marija, pa neka za devet jutara našte srce pije vode prijed ishoda sunčanoga“.
Porodilje koje bi htele da imaju više mleka piju vodu u kojoj se nalaze razne trave. U Bosni, porodilje kojima ne pristiže dovoljno mleka treba da uberu po jednu travku sa devet međa, zatim da od svake travke pomalo odseku, pa se tome doda semena od salate, leskove crvotočine i crnog vina. Ova smeša valja da se pije tri jutra uzastopce, pa će mleko obilato pristizati u dojke.
Neki običaji u okviru „babina“ takođe imaju za cilj da porodilji obezbede dovoljno mleka. Momčilo Tešić o tome piše: „Tri žene koje prve dođu u babine novorođenčetu treba da stave svoje priloge na bucu (džban) punu vode, odakle pošto sve tu malo postoji, porodilja treba da pojede i popije od svega po malo — da bi njene dojke imale u izobilju mleka za dete.“
Ritualno kupanje u za to naročito pripremljenu vodu smatra se pouzdanim magijskim načinom da se dojilji osigura dovoljno mleka. „Tri dana poslije poroda okupa se rodilja u vodu, u koju je metnula tri oraha, a onda stane na sijeno. Vodom kupa se zato da dobije hrane za dijete; a orasi i sijeno za to da bi rađala sinove.“ Na Kosovu se porodilja kupa u reci da bi i mleko, po načelu imitativne magije, poteklo obilno kao reka.
Da bi porodilja imala mleko, mora da jede tačno određene namirnice. Ako žena nema dovoljno mleka, ona obnese oko stoke malo soli i trave povratiča, pa zatim to izmeša u nekom jelu i pojede govoreći: „Jedem jelo lavski, mleko ide kravski!“ Neke porodilje sve do krštenja deteta uzimaju pomalo soli, kako im mleko ne bi presušilo. U đevđelijskoj kazi, a i u drugim mestima, porodilji se savetuje da jede crnog luka pa će imati puno mleka.
“Osim vradžbina, odnosno pozitivnih magijskih propisa kojima se obezbeđuje porodilji dovoljna količine mleka, postoje u narodu i mnogi tabui, negativni magijski propisi, čiji je cilj da se izbegne opasnost da presahne mleko.”
Mleko se magijski osigurava i pomoću basmi i drugih verbalnih formula. Kada porodilji nestane mleka, ona u mladu nedelju izgovara sledeću basmu: „Dođe gora na goru, dođe voda na vodu, dođe stoka na stoku, dođe rijeka na rijeku, dođe mome Dmitru, na mlijeko.“ U Poreču, porodilja zagazi u reku ili potok, pije vodu i sipa je u nedra govoreći: „Kako ova voda ide, tako i meni mleko.“ U Grblju, „koja žena nema mlijeka s prvijem detetom, pa kad drugo rodi, treba da je babica u tri puta upita ’šta si rodila?’ a rodilja tri puta odgovori: ’dijete i mlijeko’“.
Osim vradžbina, odnosno pozitivnih magijskih propisa kojima se obezbeđuje porodilji dovoljna količine mleka, postoje u narodu i mnogi tabui, negativni magijski propisi, čiji je cilj da se izbegne opasnost da presahne mleko.
Za porodilju je opasno ako joj mleko dođe u dodir sa osnovnim elementima: vatrom, vodom i zemljom. Zato u mnogim krajevima postoji zabrana da mleko porodilje kane u vatru, inače će joj presušiti. U Poreču se strogo pazi da pri dojenju ne padne na zemlju ni kap mleka, jer se boje da će onda porodilji mleko usahnuti. U gornjoj Krajini veruje se da ne valja da se porodilja kupa, „jer ako kane samo kap njene varenike u vodu, onda bi joj mogla lako sva varenika otići“.
Osim opasnosti od dodira mleka s osnovnim elementima, porodilja mora da izbegava i određene radnje i postupke koji bi mogli da ugroze njenu mlečnost. Kada žena koja doji vidi da se nešto jede, pa to poželi, ne sme joj se želja uskratiti, inače će ostati bez mleka. U nekim krajevima (Pljevska dolina) „četrdeset dana posle rođenja ne sme majka da pređe preko potoka, inače će izgubiti mleko“. Dok je žena u babinama, ne sme ništa da daje iz svoje ruke drugoj dojilji, jer će joj mleko otići, veruju u gornjoj Krajini. Ako žena koja doji u tuđoj kući makar nešto ne pojede i popije, izgubiće mleko. Za vreme babina, ženama koje čuvaju porodilju zabranjeno je da predu, da porodilji ne bi mleko usahlo. Iz istog razloga porodilja ne sme da miriše nanu.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: BEBOLOGIJA
Zašto bebe prestanu da plaču čim roditelji ustanu
Novorođene bebe mrze kad mama i tata sede. Ili leže. Ponašaju se kao mali tirani, surovi fitnes instruktori, drilujući roditelje tako da sve vreme budu u stanju pripravnosti, spremni da...
Nega pupka kod novorođene bebe – saveti pedijatra
Kako izgleda nega pupka kod novorođene bebe? Pupčani patrljak mora biti suv i čist. Najvažnije je sačekati da otpadne sam od sebe, a to se uglavnom dešava 15 do 20...
Danas je Svetski dan prevremeno rođenih beba: Doktor o glavnim uzrocima i posledicama
Svake godine 17. novembra obeležava se širom sveta kako bi se podigla svest o prevremenom rođenju i zabrinutost za prevremeno rođene bebe i probleme sa kojima se suočavaju njihovi roditelji....
Malo je falilo da se porodi u kolima: Tata Uglješa pozvao policiju, zahvaljujući njima stigli u porodilište
Aleksandra Nikolić iz Jajinaca umalo se jutros porodila u kolima, da se njen suprug Uglješa nije setio i pozvao policiju u pomoć. Kako je za Telegraf.rs ispričao ponosni suprug i...
4 komentara