Na pitanje zašto ste prepisali antibiotik, u jednom ispitivanju, odgovor lekara je bio: “Ako ne prepišem ja, prepisaće kolega i ogovaraće me.”
Mi smo svojim načinom života napravili određene bolesti. Primera radi to su zapaljenske bolesti creva poput Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa… To su bolesti koje su nastalje jer smo postali previše čisti. Dok smo imali gliste, česte infekcije, dok smo bili prljavi dotle smo imali prirodne stimuluse našeg imunog sistema i onda smo bili zdravi, kaže prof. dr Branimir Nestorović, načelnik pulmologije na Univezitetskoj dečjoj klinici u Tiršovoj u Beogradu.
“Ali onda smo počeli da se perkamo, da se tuširamo sapunima. Poludim kad vidim one baktericidne sapune. Ti sapuni su budalaština zadnje vrste. Kažu – ubija 99 odsto bakterija. Pa što ih bre ubija? Najveći broj bakterija na svetu nije uopšte zainteresovan za nas. Pazite, imamo 440.000 do sada poznatih vrsta bakterija. Od njih se samo neke interesuju za nas. Jer mi smo beznačajni. U ukupnoj biomasi na Zemlji mi smo beznačajni. Mi sebi izgledamo sebi važni ali bakterije se bave nekim druzgim stvarima. Mi njima nismo zanimljivi i to je dobro. Nas napada samo mali broj bakterija”, kaže dr Nestorović.
On kaže da kada su ljudi postali čisti, imuni odgovor kada su te bakterije u pitanju je ostao očuvan ali sad nema stimulusa, nema antigena.
“I on se sada okreće sopstvenim ćelijama npr ćelijama creva ili mišića. To je takozvana molekularna mimikrija. I mi znamo da je ta teorija tačna jer npr pacijenti sa Kronovom bolešću kad dobiju gliste njihovo zdravstveno stanje se popravi. Suštinski to su bolesti koje smo mi napravili. Svaka tura antibiotika je mnogo ako nije potrebno. Ako vi lečite neku specifičnu infekciju naravno da spasavaju život. Ali danas antibiotike uzimaju po principu – ajde da ih uzmem što da ne. Oni uništavaju bakterije ali sličnost naših i bakterijskih ćelija je veoma velika. Verovati da antibiotici ne štete našem organizmu je potuno smešno. Imate 20.000 sintetisanih antibiotika a koristi se stotinak jer su svi ostali smrtonosni za nas”, kaže dr Nestorović i dodaje:
“Antibiotici ništa ne leče. Ja kad to kažem moji studenti i specijalizanti me gledaju belo. Ako nemate bela krvna zrnca vi ćete umreti… Pacijenti koji nemaju leukocite možete im dati bilo kakav antibiotik pacijenti će umreti. Antibiotici samo primiruju bakterije, oni usporavaju njihovo razmnožavanje. Bez našeg imunog sistema nema ništa. Vi kad četvrti ili peti put uzmete antibiotike onda dolazi do poremećaja belih krvnih zrnaca. Antibiotici su nužno zlo.”
On ističe da mi imamo gomilu prirodnih antibiotika ali ih slabo koristimo.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Svetski dan spavanja 2024 – Pravo na kvalitetan san za svakog pojedinca
Ove godine je slogan Svetskog dana spavanja - Jednako pravo spavanja za globalno zdravlje! Cilj je da se ovim sloganom skrene pažnja na pravo svakog pojedinca na kvalitetan, redovan san,...
Doc. dr Branislava Teofilović: Doručak je najvažniji obrok – evo zašto deca ne bi trebalo da ga preskaču
Doručak je najvažniji obrok (obezbeđuje oko 20% dnevnih energetskih potreba) i igra ključnu ulogu u ishrani dece jer pruža organizmu potrebnu energiju za početak dana. Poželjno je da sadrži složene...
Večera kod dece – podrška noćnom rastu i razvoju (+predlozi zdravih obroka pred spavanje)
Večera je još jedan bitan obrok za decu, pružajući im poslednju priliku tokom dana za unos potrebnih nutrijenata. Večera ne treba da bude preobilna i treba da bude bar 1,5-2h...
Ručak kod dece – važan deo ishrane (+predlozi obroka)
Ručak je važan deo ishrane dece jer pruža ključne nutrijente potrebne za njihov rast, razvoj i dobro zdravlje. Evo nekoliko razloga zašto je ručak važan kod dece: Nutritivna potpora: Ručak...
Nema komentara.