Time što učestvuje kao sudija u dečjim svađama, roditelj pomaže deci da razviju rasuđivanje o tome šta jeste, a šta nije fer , objašnjava Zoran Milivojević
Kada deca vređaju jedno drugo…
– Druga situacija je kada se deca vređaju i upućuju ružne «etikete» jedno drugom. To je situacija u kojoj ona međusobno upućuju znake prezira ili mržnje. Roditelj treba da zabrani ovakvo vređanje, da ukaže deci da imaju pravo da se svađaju, da napadaju argumente onog drugog, ali ne i njega kao osobu. To se posebno naglašava činjenicom da su braća i sestre.
Spašavaj me
– Kada jedno dete u dečjim svađama uporno traži da ga zaštiti roditelj, tada može da nastane psihološka igra «Spašavaj me». Rečenica koja se tipično ponavlja, jeste: «Mama, vidi ga šta mi radi…». Na ovaj način, dete uvežbava ulogu Žrtve, a drugo dete «ugurava» u negativnu ulogu Progonioca, dok roditelja poziva da uđe u ulogu Spasioca. Ako roditelj pristane na ovakvu definiciju odnosa, on počinje da spašava tako što «proganja progonioca». Pored toga što ispada da je jedno dete dobro (Žrtva), a drugo loše (Progonilac), roditelj spašavanjem sprečava dete «žrtvu» da nauči da se postavi za sebe, tako da ono postaje pasivno i stalno očekuje da neki zaštitnik umesto njega razreši probleme. Vrhunac ove psihološke igre je kada dete u ulozi Žrtve izaziva drugo dete da postane agresivno, a onda trči kod roditelja da ga tuži.
Da bi izbegli ulogu Spasioca koji proganja, neki roditelji odbijaju da se mešaju u svađe između dece. Na taj način ih prisiljavaju da se dogovore sama. U tom slučaju su deca u unutrašnjem konfliktu između onog što sebično žele za sebe, i ljubavi koju osećaju prema bratu ili sestri.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: U vaspitavanju deteta važni trud, zainteresovanost i pažnja majke
O tome je govorila dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: "Kad pričamo o tome šta deci treba i kako ih treba podizati jako je važno da razgraničimo šta su potrebe, a...
Dr Ramani Durvasula: Mentalno zdravlje se meri fleksibilnošću psihe
Dr Ramani Durvasula je licencirani klinički psiholog i profesor psihologije, govorila je o mentalnom zdravlju i značenju fleksibilnosti naše psihe - kako se prepoznaje, zašto je važna i na koji...
Pedagog Snežana Golić: Kad bi meni dali da osnujem školu…
Škola koja se mnogo čudi znanju i ponašanju svojih đaka, koju nervira to što su deca deca, ne može biti dobra škola. Deca koja nemaju sreće sa porodicom, morala bi...
Treba li deca da se takmiče?
Piše: Ljubiša Jovanović, najpoznatiji srpski flautista i redovni profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Poslednjih nekoliko godina svedoci smo trenda porasta broja takmičenja mladih muzičara. U svakom gradu, svakoj opštini,...
“…velika većina dece koja su telesno kažnjavana ne postaju kasnije nasilna.” Dete od telesnog kaznjavanja moze da postane preplaseno, povuceno i depresivno. Zar je to po profesoru dobro, sumnjam! Takodje, da svoju agresiju potiskuje dok ne dobije sansu.
procitaj:
http://www.blic.rs/Slobodno-vreme/Zanimljivosti/560048/OD-BUNTOVNIKA-DO-MILIONERA-Bio-je-los-djak-i-upravo-zbog-toga-se-obogatio
Procitajte pa dajte misljenje:
http://www.telegraf.rs/vesti/1573431-ovo-je-najtuznija-mlada-na-svetu-nijednom-se-nije-nasmejala-a-evo-zasto-je-nesrecna-foto-video
A ucene su da nemaju konflikt!