spot_img
spot_img

„Plava ptica“ – blago našeg detinjstva

Ove knjige nisu bile privilegija dobrih đaka, one su bile dobro celog dečjeg sveta i čitali su ih i oni koji lektire očima nisu mogli da vide! Kad bi mene pitali, spisak sadašnje obavezne lektire svakako bih proširio naslovima iz Plave ptice!

Pošto smo, manje ili više, dolazili iz sveta stripova, slika na omotu knjige je bila prilično važna za biranje naslova. Na beloj površini, sa malim znakom Plave ptice, neoivičeni prizor iz knjige; ljudska figura u dugom kaputu sa dignutim okovratnikom i sa šeširom ispod čijeg se oboda jedva vide dva oka. Ili na drugoj knjizi – iz guste prašume iskače tigar i ustremljuje se na lovca sa puškom u rukama. On jeste iznenađen ali ne i uplašen, a kako se snašao u tom trenutku, e to se može saznati samo ako se prihvatite Brega svetlosti Emilia Salgaria. Ko je onaj tip u dugom kaputu otkrićete na stranicama Uhode Džejmsa Fenimor Kupera. Čovek kojem su, u najvećoj meri, pripadale zasluge za snažan vizuelni karakter knjiga, za njihove naslovnice i odlične crteže umetnute na svakih pedesetak listova, zvao se Božidar Veselinović (1921–1999), ilustrator realističkog usmerenja. Četiri decenije bio je saradnik Politikog zabavnika, još jednog totema čitalaca početnika ali i profesionalaca, a saradnju sa Prosvetom ostvario je tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka. Crno-belim tuš ilustracijama uz pomoć pera ili četkice, ili kolor ilustracijama na zaštitnom omotu, obogatio je, između ostalih, naslove Pčelica Maja, Breg svetlosti, Riđi lisac, Amfibija, Džinovski lav, Ivan Grozni …

Po ovim delima snimani su i filmovi u kojima su mesta nalazili i naši glumci. Koreditelj Blaga u srebrnom jezeru, rađenog u produkciji Jadran fima, bio je Radenko Ostojić, direktor fotografije Branko Ivatović a glumili su Sima Janićijević i Milan Srdoč. Film je sniman u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i, iako ne smem tvrditi sa sigurnošću, čini mi se da na jednom plakatu za ovaj film, Vinetu – poglavica Apača, čuva blago stojeći nad Crnim jezerom kraj Žabljaka.

- Advertisement -

Danas posedujem jedno kolo Plave ptice ali ne kompletno. Tačnije, imam devet knjiga jer sam desetu poklonio drugu za rođendan. Sećam se da sam odlazeći kod njega na poslepodnevnu tortu i sok znao da nosim pravi dar, kao da mu poklanjam mogućnost da uzjaše konja i krene prerijom, sve do rudnika ili farme na kojoj ga čekaju rafteri… Kasnije se moj krnji komplet brojčano popravio. Za rođendan sam dobio knjigu iz Plave ptice, pa danas onih mojih devet crno ukoričenih knjiga, jer su mi se omoti uništili, krasi i jedna zelena knjiga, štampana u nekom drugom kolu ali isto vredna. Završiću naglo, poput mojih junaka. Hadži Murat je govorio – Uže je dobro kad je dugo, a govor kad je kratak, a Veliki Vuk, poglavica Utaha, nakon obraćanja bledolikim – Ja sam rekao! Haug!

Autor: Goran Dobrilović

Preuzeto sa bloga Ključne Kosti

spot_img
spot_img

Najnovije

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas

KOMENTARI

1 Komentar

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img