Generacija koja traži prečicu do slave i života na visokoj nozi

U Srbiji živi 1.818.383 pripadnika ove generacije. Više od polovine njih živi kod roditelja, ne radi, nisu u braku i nisu finansijski nezavisni

„Ja generaciji nedostaje empatija, oni su gladni pažnje i zavisni od neprestane stimulacije zbog čega im sve brzo dosadi, a njihovi prijateljski i emotivni odnosi brzo pucaju. Prema autoritetu se odnose sa manje poštovanja, ne zaziru od otkaza i zbog toga su spremniji da kažu šta misle, bez dlake na jeziku. „Ipsilonci” ne smatraju da su težak rad i izgrađivanje sopstvenog karaktera put do uspeha. Oni traže prečicu do slave i života na visokoj nozi”, tvrdi Džin Tveng.

„Ja generaciji nedostaje empatija, oni su gladni pažnje i zavisni od neprestane stimulacije zbog čega im sve brzo dosadi, a njihovi prijateljski i emotivni odnosi brzo pucaju.“

Njihovi roditelji, pripadnici iks generacije, još su na rukovodećim pozicijama u velikim firmama. Oni su navikli na radnička prava, radno vreme „od-do” i zaposleni su u tradicionalnim i konzervativnim industrijama. To su lekari, poreski savetnici, inženjeri i građevinci, kojima su važne titule i statusni simboli. Ali, institucija porodice manje je važna ipsilon generaciji, bilo zbog toga što je veliki broj njihovih roditelja razveden ili zato što su im virtuelni prijatelji važniji od porodičnog ručka.

- Advertisement -

Otac Vladimir Levićanin: Kad bi svako radio svoj posao, deca bi nam bila vaspitana

I dok mladi u razvijenom zapadnom svetu veruju da njihove želje imaju pravo prvenstva u odnosu na realnost – pre svega zbog toga što su odrastali u izobilju u kome su roditelji mogli da im ispune većinu želja, našim „ipsiloncima” je većina tih želja bila uskraćena, jer su im se detinjstvo ili mladost „poklopili” sa devedesetim godinama.

U Srbiji živi 1.818.383 pripadnika ipsilon generacije, svedoče rezultati poslednjeg popisa stanovništva. Ako je verovati rezultatima studije „Mladi – naša sadašnjost” Instituta za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu, koje je obavljeno na uzorku od 1.627 ispitanika, dobi od 19 do 35 godina, polovina mladih do 25. godine i gotovo deset odsto mladih između 26 i 35 godina nema nijedan „atribut odraslosti”. Oni još žive kod roditelja, ne rade, nisu u braku i nisu finansijski nezavisni. Zabrinjavajuće zvuči podatak da čak petina mladih koji su venčani i dalje živi sa roditeljima, kao i da tek svaka četvrta osoba stupa u brak do 35 godine.

Skicirajući profil Petar Pan generacije, izgubljene u tranzitu između zemlje Nedođije i zemlje Srbije, autori ovog istraživanja upozoravaju da više od polovine populacije koja ima između 19 i 35 godina spada u kategoriju „izdržavanih osoba” koje finansijski pomažu roditelji. Samo četvrtina mladih između 19 i 35 godina izgovorila je sudbonosno „da”, a samo četiri odsto mladih je samostalno došlo do stana. Zanimljivo je da mladi u našoj zemlji deset godina kasnije ostvaruju „tranziciju” u odraslo doba u odnosu na svoje vršnjake u Danskoj.

„Našim „ipsiloncima” je većina tih želja bila uskraćena, jer su im se detinjstvo ili mladost „poklopili” sa devedesetim godinama.“

Kada su mlade pitali zbog čega žive sa svojim roditeljima, autori ove studije došli su do zaključka da polovina njih ne želi da se odseli iz roditeljskog gnezda „jer im takva situacija odgovara”, dok polovina smatra da bi samostalan život bio bolja opcija, ali da „trenutno ne postoje svi potrebni uslovi”. Visina prihoda i radni status nisu u vezi sa željom mladih da odu odnosno ostanu u roditeljskom domaćinstvu.

Svaka druga pripadnica ipsilon generacije na pragu tridesetih koja živi u prestonici ne odaziva se na ime „mama”. Svaka treća žena dobi od 30 do 35 godina u Šumadiji, zapadnoj Srbiji i Vojvodini nema dete, pokazuju podaci izvedeni iz poslednjeg popisa stanovništva. I jedino što je poraznije od ove statistike jesu odgovori naših čitateljki koje su reagovale na tekst „U Beogradu skoro polovina tridesetogodišnjakinja nema dete” koji je svojevremeno podigao veliku medijsku prašinu na feminističkoj sceni Srbije.

Objašnjavajući zbog čega nisu otišle u porodilište naše čitateljke, pripadnice ipsilon generacije su nas pitale: „ A sa kim da rodim dete? Sa gomilom maminih sinova koji lepršaju kroz život na krilima Petra Pana i ne razmišljaju o životu u dvoje? I sa čim da rodim dete – sa platom koju ne dobijam, sa poslom koji nemam i u stanu koji ne mogu sebi da priuštim?”

- Advertisement -

Izvor: Politika

Razmažena derišta: Zašto u šestogodišnjaci iz Amazonije zreliji od naših fakultetlija

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

1 Komentar

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img