Većina ljudi, pa i dece, nesrećna je iz istog razloga

Ono nad čim imamo neku kontrolu je naše slobodno vreme. A način na koji ga provodimo može uticati i na to koliko smo srećni.

Svi bismo voleli da smo malo srećniji. Problem je u tome što je ono što nas čini srećnim uglavnom van naše kontrole. Neki su genetski predodređeni da svet posmatraju kroz ružičaste naočare, dok su drugima te naočare u tamnijim tonovima. Loše stvari se dešavaju, kako nama tako i svetu oko nas. Ljudi umeju da budu zli, posao dosadan…

Međutim, ono nad čim imamo neku kontrolu je naše slobodno vreme. A način na koji ga provodimo može uticati i na to koliko smo srećni.

- Advertisement -

Američki psiholog Džin Tvengi analizirala je podatke o milion tinejdžera, tražeći podudarnost između načina na koji provode svoje slobodno vreme, i ličnog osećaja sreće.

Ono što je otkrila je da tinejdžeri koji provode vreme u druženju sa prijateljima uživo, vežbanju, sportovima, čitanju, pohađanju crkvenih službi, čak i u izradi domaćih zadataka, izjavljuju da su srećniji nego mladi koji vreme provode na internetu, u igranju video igrica, na društvenim mrežama, u slanju poruka, ćaskanju preko video četa ili gledanju televizije.

Ukupno uzevši, svaka aktivnost koja nije bila povezana sa ekranima povećava nivo sreće, a svaka aktivost koja uključuje gledanje u ekran – smanjuje nivo sreće. Razlike nisu zanemarljive – tinejdžeri koji provode više od pet sati dnevno onlajn imaju dvostruko više šanse da budu nesrećni nego oni koji na mreži provode manje od sat vremena dnevno.

Naučnici su se zapitali, da li se mladi koji su već nesrećni okreću ekranima radi utehe? Kako bi to utvrdili, grupu mladih podvrgli su „dijeti“ bez Fejsbuka u trajanju od nedelju dana, i ispostavilo se da su na kraju ove nedelje bili srećniji i manje depresivni nego kontrolna grupa, koja je nastavila sa korišćenjem ove društvene mreže. Brojne druge studije potvrdile su ove nalaze.

Rešenje ipak nije u potpunom odustajanju od tehnologija, kaže Tvengi, već u umerenosti. Svaki dodatni sat gledanja u ekran smanjuje nivo sreće, pa maksimalno ograničite svoje druženje sa istim, kako bi vam više vremena ostalo za aktivnosti u stvarnom svetu, koje, za razliku od onih virtuelnih, zaista usrećuju.

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img