Ono nad čim imamo neku kontrolu je naše slobodno vreme. A način na koji ga provodimo može uticati i na to koliko smo srećni.

Foto: Pixabay
Svi bismo voleli da smo malo srećniji. Problem je u tome što je ono što nas čini srećnim uglavnom van naše kontrole. Neki su genetski predodređeni da svet posmatraju kroz ružičaste naočare, dok su drugima te naočare u tamnijim tonovima. Loše stvari se dešavaju, kako nama tako i svetu oko nas. Ljudi umeju da budu zli, posao dosadan…
Međutim, ono nad čim imamo neku kontrolu je naše slobodno vreme. A način na koji ga provodimo može uticati i na to koliko smo srećni.
Američki psiholog Džin Tvengi analizirala je podatke o milion tinejdžera, tražeći podudarnost između načina na koji provode svoje slobodno vreme, i ličnog osećaja sreće.
Ono što je otkrila je da tinejdžeri koji provode vreme u druženju sa prijateljima uživo, vežbanju, sportovima, čitanju, pohađanju crkvenih službi, čak i u izradi domaćih zadataka, izjavljuju da su srećniji nego mladi koji vreme provode na internetu, u igranju video igrica, na društvenim mrežama, u slanju poruka, ćaskanju preko video četa ili gledanju televizije.
Ukupno uzevši, svaka aktivnost koja nije bila povezana sa ekranima povećava nivo sreće, a svaka aktivost koja uključuje gledanje u ekran – smanjuje nivo sreće. Razlike nisu zanemarljive – tinejdžeri koji provode više od pet sati dnevno onlajn imaju dvostruko više šanse da budu nesrećni nego oni koji na mreži provode manje od sat vremena dnevno.
Naučnici su se zapitali, da li se mladi koji su već nesrećni okreću ekranima radi utehe? Kako bi to utvrdili, grupu mladih podvrgli su “dijeti” bez Fejsbuka u trajanju od nedelju dana, i ispostavilo se da su na kraju ove nedelje bili srećniji i manje depresivni nego kontrolna grupa, koja je nastavila sa korišćenjem ove društvene mreže. Brojne druge studije potvrdile su ove nalaze.
Rešenje ipak nije u potpunom odustajanju od tehnologija, kaže Tvengi, već u umerenosti. Svaki dodatni sat gledanja u ekran smanjuje nivo sreće, pa maksimalno ograničite svoje druženje sa istim, kako bi vam više vremena ostalo za aktivnosti u stvarnom svetu, koje, za razliku od onih virtuelnih, zaista usrećuju.
Izvor: Detinjarije.com
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Niko nije dužan da za tebe bude najbolje moguće dete kako bi ti bila najbolja moguća mama
Niko ti nije dužan da bude bolji roditelj za tebe nego što ume, da zna uvek šta radi, da nikada nije zbunjen, da ima odgovore na sva pitanja koja tebe...
Zapadni svet precenjuje važnost majke za razvoj deteta
„Mama je najbolja!“ Takva parola mogla se videti u rukama zrelih muškaraca na fudbalskom stadionu. Veza između deteta i majke smatra se posebnom osnovom u razvoju čoveka, jer ona pomaže...
Pedagog Snežana Golić: Kakvog biste dečaka naručili?
Piše: Snežana Golić, pedagog "On je dobar dečak" - mislim da postoji više tumačenja ove rečenice, nego vrsta zelene salate. Dok mi, odrasli, pregovaramo šta bi ta rečenica trebalo...
Prezaštićeno dete je kao bežični telefon koji ne može daleko od baze
Piše: Ljiljana Milić Često ispričam jednu metaforu na sesijama. O bežičnom telefonu i njegovoj "bazi", na kojoj se puni energijom. Imala sam jedan takav u stanu. Svake noći bismo ga...
Nema komentara.