Groznica je u stvari dobra za zdravlje a spuštanje temperature može pogoršati infekciju

Dokazano je da groznica usporava proces razmnožavanja bakterija, kao i da pojačava odgovor imunog sistema.

Sve veći broj istraživanja potvrđuje da je groznica veoma korisna u borbi protiv bolesti – posebno kod male dece. Doktor Greg Gafni-Papas, kao lekar sa dugogodišnjim pedijatrijskim iskustvom, daje objašnjenja i savete kako se ponašati u slučaju groznice.

Još je drevni Hipokrat govorio „Dajte mi groznicu i izlečiću svaku bolest“, ali je ona do danas ostala najneistraženiji odbrambeni odgovor ljudskog organizma. Mnogi se plaše da je groznica znak teške bolesti. Roditelji kljukaju decu paracetamolom i ibuprofenom čim primete da je detetu porasla temperatura i odmah hitaju kod lekara kako bi se uverili da njihovo dete nema ozbiljnu infekciju.

- Advertisement -

Mnogi se plaše da je groznica znak teške bolesti

U suštini, groznice su u 20 odsto slučajeva povod zbog koga se deca dovode u hitnu pomoć. Doktor Greg Gafni-Papas kao lekar sa bogatim kliničkim iskustvom u hitnoj službi, navodi da nisu sve groznice loše.

Prednosti groznice 

Groznica je simptom – fiziološki odgovor na bolest. Groznica nije bolest sama po sebi, već mehanizam koji naše telo koristi u borbi protiv infekcije.

Ura za evoluciju

Izgleda da je povećanje telesne temperature jedan od najvećih izuma svih vremena. Postoji značajan i sve veći broj dokaza koji sugerišu da treba pohvaliti blagodati groznice, posebno kod male dece.

- Advertisement -

Dodatna istraživanja pokazuju da većina febrilnih stanja nije posledica nečeg ozbiljnog, već je, naprotiv, način na koji naš organizam pokušava da se oslobodi infekcije.

Dokazano je da groznica usporava proces razmnožavanja bakterija, kao i da pojačava odgovor imunog sistema. U nedavnom članku objavljenom u časopisu Imunitet, Đianfeng Čen i njegove kolege sa šangajskog Instituta za biohemiju i molekularnu biologiju otkrili su da groznica pojačava funkciju određenih belih krvnih zrnaca, poput rakete koja traži toplotnu energiju i koja pronalazi cilj da uništi infekciju. Čak i za najteže bolesnike koji su na odeljenju intenzivne nege, otkrivene su blagodeti groznice.

Zašto se onda uplićemo u evoluciju i pokušavamo da sprečimo groznicu? Jer groznicu smo dobili s razlogom. To je ono što želimo svojoj djeci, zar ne? Želimo da njihov organizam može da uzvrati udarac i oslobodi se bolesti.

Spuštanje temperature može pogoršati infekciju

Sve je više dokaza koji ukazuju da upotreba lekova za obaranje temperature može biti štetna u borbi protiv infekcije. U jednom ispitivanju je utvrđeno da su antipiretici, poput ibuprofena i acetaminofena, produžili infekciju gripom. U drugom su prouzrokovali pogoršanje simptoma tokom prehlade.

Groznica nije bolest sama po sebi

- Advertisement -

U odvojenom kliničkim studijama, istraživači su pokazali da antipiretici prolongiraju trajanje bolesti kod dece obolele od malih boginja. Međutim, i pored toga kliničari i dalje preporučuju antipiretike u slučaju povišene temperature kako bi deci omogućili da im bude ugodnije tokom bolesti.

„Teško je promeniti ovaj način razmišljanja u kulturi koja se toliko plašila groznice. Najveći roditeljski strahovi kojima sam bio svedok u hitnoj pomoći su zabrinutost da dete ima bakterijsku infekciju koja zahteva primenu antibiotika, zabrinutost da će dete dobiti fras i da će mu visoka temperatura oštetiti mozak“, napominje dr Gafni-Papas.

U većini slučajeva ovo nisu realni strahovi. Ali, lekari su naučili roditenje da se plaše povišene temperature i da ne oklevaju da se late antipiretika. Šta više, „dr Gugl“ je stvorio novi oblik hipohondrije, poznat kao sajberhondrija, koji dodatno podstiče roditeljsku anksioznost. Jer kada krenu u pretragu sa pitanjima o groznici, sigurno će naići na najozbiljnije bolesti koje izazivaju groznicu. Ko se ne bi uplašio?

Da li su za sve krivi lekari?

U odbranu medicinske zajednice, doktor Gafni-Papas tvrdi da je lako razumeti zašto su lekari počeli da šire strah od groznice. Deca mogu ozbiljno da se razbole, a postoje i infekcije kod kojih je neophodno dati antibiotike. Doduše, indukovanje roditeljskog straha, bio je, po svemu sudeći, naročito u ranijim vremenima, dobar način da se uvere da nisu pogrešili u dijagnostici.

Dovoljno je jednom izmeriti temperaturu.

Međutim, sa pojavom imunizacije u poslednjih 50 godina, stopa ozbiljnih bolesti drastično je opala. I umesto da temperaturu prihvatimo kao dobar znak da je organizam vašeg deteta spreman da se bori protiv infekcije, i dalje isuviše brzo posežemo za lekovima da smanjimo teperaturu i ubijemo uljeza. Što je još gore, verujemo da je groznica znak predstojeće propasti. Izgleda da se klatno isuviše zaljuljalo.

Strategija u četiri koraka kada se pojavi groznica

spot_img

Najnovije

Počinje letnji raspust za osnovce

Za učenike osnovnih škola u Srbiji danas je poslednji nastavni dan u školskoj 2025/2026. godini. Đaci od prvog do sedmog razreda odlaze na letnji raspust, dok osmake već naredne sedmice očekuje polaganje završnog ispita i upis u srednje škole.

Stanković: Završni ispit polaže više od 64.000 osmaka, ima mesta u srednjim školama

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je da će završni ispit za upis u srednje škole polagati više od 64.000 učenika i naveo da će biti mesta da se svi upišu, ali da je za pojedine škole veliko interesovanje i da na jedno mesto konkuriše čak 10 učenika.

Koje države u Evropi nude besplatne obroke za svoje učenike i kako ovo utiče na njihovo ponašanje u učionici?

Širom Evrope, trenutno se vode rasprave o kvalitetu obrazovanja, mentalnom zdravlju dece i porastu siromaštva, novo istraživanje pokazuje da jedno jednostavno rešenje ima mnogo bolji efekat nego što se ranije mislilo.

Ne možemo se uvek voditi devizom – Šta je nama falilo. Naša deca ne žive u istim okolnostima i istom svetu u kojem smo...

Deviza – Kako smo mogli mi, pa nam ništa ne fali – ne može se bezuslovno primenjivati, jer su uslovi i stilovi života u periodima koji se upoređuju različiti. Obim, vrsta i složenost izazova sa kojima su se roditelji nekada suočavali tokom podizanja dece bili su drugačiji nego danas.

PROGLAŠENE „IGRAČKE SA SVRHOM 2026“

Šesta godina smotre pokazala da igračke nisu igračke, već alati za učenje, razvoj i uključivanje

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img