Tajna zvana tinejdžer ima milion svojih podtajni i svaki put kada vam se čini da ste dokučili suštinu komunikacije sa korisnikom-tinejdžerom, pojavi se još jedna sumnja, upakovana u neki novi potez ili novu izjavu.

“Mlado stvorenje koje danas čita knjigu nosi tu knjigu sa sobom u budućnost – ona ga oblikuje, utiče na njega, ono uči iz nje, pamti je, čuva je u sebi. To je nešto što se dešava samo knjigama za mlade – i zbog toga su one toliko važne. Moglo bi se čak reći – važnije od knjiga za odrasle.”
Sonja Hartnet, australijska spisateljica
i dobitnica nagrade Astrid Lindgren za 2008. Godinu
Radeći kao bibliotekar imate zadatak da upoznajete korisnike sa kojima radite, da pratite njihove želje i interesovanja, da znate da ih saslušate, da pravilno protumačite njihove gestove, ponekad da naterate sebe da budete čak i vidoviti i da pravim predlogom pravog štiva iscelite ranu nekom tužnom čitaocu. Naravno, korisnici se razlikuju, pre svega po godinama, i ova činjenica traži od dobrog bibliotekara da bude pravi akrobata i glumac u komunikaciji sa korisnicima, odnosno da bude dete kada radi s decom, da bude penzioner kada mu za pult dođe neki deka, ili da bude „očajna“ domaćica i da zna da predloži pravu knjigu usplahirenoj sredovečnoj korisnici bibliotečkog fonda.
Ubedljivo najtajanstvenija, najšarenija, najnedokučivija grupa korisnika, sa kojima u principu nikada niste načisto, su tinejdžeri. Sajber generacija, koja je pod uticajem ekstra popularnih društvenih mreža prihvatila nov način ponašanja i komunikacije, biblioteku u principu vidi kao „smor“ mesto milion svetlosnih godina daleko od njihovog ultra modernog poimanja onoga što nije smorno i što je in, a što se ogleda u tehnički savršeno ispunjenom okruženju bez papirnih knjiga (moćan kompjuter, brza internet veza, drugi savremeni uređaji koji brzinom svetlosti „otvaraju“ svet). Čak i ako biblioteka svojim tehničkim mogućnostima odgovara viziji in mesta jednog prosečnog tinejdžera, u većini slučajeva, nešto „ne štima“ u komunikaciji tinejdžer – bibliotekar – biblioteka. U takvoj situaciji ulogu magneta uzima duh biblioteke, koji prvenstveno, grade oni koji rade u njoj, odnosno bibliotekari. Na taj način, vraćamo se na početak da vodič kroz dobru biblioteku bilo kog korisnika, naravno i tinejdžera, treba da bude dobar i prilagodljiv bibliotekar!
Priču koju pruža biblioteka kao mesto, pišu, naravno, bibliotekari. Tinejdžeri su ti, koji svoju bibliotečku priču čitaju na svoj način, koji može biti pravi i dobar za biblioteku ako su zadovoljni „literarnim umećem“ bibliotekara. Samo tada će tinejdžeri stalno čitati bibliotečku priču, na radost roditelja, nastavnika, šire društvene zajednice.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: KNJIGE
Nagrada Neven “STRIPOTERAPIJI” Ane Petrović, u izdanju Kreativnog centra
Za 34 godine postojanja Kreativni centar osvojio je čak 32 Nevena! Na ovogodišnji konkurs za Nagradu Neven za dela objavljena u 2022. godini stigla su 23 naslova namenjena deci i...
DANI KNJIŽARE KREATIVNOG CENTRA od 15. do 30. septembra!
Izdavačka kuća Kreativni centar obeležiće nizom aktivnosti 10 godina rada svoje prve Klub knjižare za decu i mlade, u Beogradu, u Makedonskoj 30. Proslava rođendana započinje u subotu, 16. septembra,...
Od septembra novi časopisi za decu stižu iz Pčelice!
USKORO U PČELICI: VRAPČIĆ - časopis za mališane (3-5 god.) i PČELICA - časopis za predškolce (5-7 god.) Od septembra meseca najmlađi čitaoci Pčelice moći će da uživaju u dva...
Uz “Atlas pasa”, novi naslov iz Pčelice, upoznajte i najčudnije rase čovekovih najboljih prijatelja
U ilustrovanom ATLASU PASA upoznaćete najpoznatije i najčudnije rase pasa: od najmanje ‒ čivave do najčupavijih ‒ komondora i da pročitate mnoge zanimljive činjenice o njima. Svaka rasa verodostojno je...
Nema komentara.