Kako da čitanje ne bude „smor“

Tajna zvana tinejdžer ima milion svojih podtajni i svaki put kada vam se čini da ste dokučili suštinu komunikacije sa korisnikom-tinejdžerom, pojavi se još jedna sumnja, upakovana u neki novi potez ili novu izjavu.

„Mlado stvorenje koje danas čita knjigu nosi tu knjigu sa sobom u budućnost – ona ga oblikuje, utiče na njega, ono uči iz nje, pamti je, čuva je u sebi. To je nešto što se dešava samo knjigama za mlade – i zbog toga su one toliko važne. Moglo bi se čak reći – važnije od knjiga za odrasle.“

Sonja Hartnet, australijska spisateljica
i dobitnica nagrade Astrid Lindgren za 2008. Godinu

- Advertisement -

Radeći kao bibliotekar imate zadatak da upoznajete korisnike sa kojima radite, da pratite njihove želje i interesovanja, da znate da ih saslušate, da pravilno protumačite njihove gestove, ponekad da naterate sebe da budete čak i vidoviti i da pravim predlogom pravog štiva iscelite ranu nekom tužnom čitaocu. Naravno, korisnici se razlikuju, pre svega po godinama, i ova činjenica traži od dobrog bibliotekara da bude pravi akrobata i glumac u komunikaciji sa korisnicima, odnosno da bude dete kada radi s decom, da bude penzioner kada mu za pult dođe neki deka, ili da bude „očajna“ domaćica i da zna da predloži pravu knjigu usplahirenoj sredovečnoj korisnici bibliotečkog fonda.

Ubedljivo najtajanstvenija, najšarenija, najnedokučivija grupa korisnika, sa kojima u principu nikada niste načisto, su tinejdžeri. Sajber generacija, koja je pod uticajem ekstra popularnih društvenih mreža prihvatila nov način ponašanja i komunikacije, biblioteku u principu vidi kao „smor“ mesto milion svetlosnih godina daleko od njihovog ultra modernog poimanja onoga što nije smorno i što je in, a što se ogleda u tehnički savršeno ispunjenom okruženju bez papirnih knjiga (moćan kompjuter, brza internet veza, drugi savremeni uređaji koji brzinom svetlosti „otvaraju“ svet). Čak i ako biblioteka svojim tehničkim mogućnostima odgovara viziji in mesta jednog prosečnog tinejdžera, u većini slučajeva, nešto „ne štima“ u komunikaciji tinejdžer – bibliotekar – biblioteka. U takvoj situaciji ulogu magneta uzima duh biblioteke, koji prvenstveno, grade oni koji rade u njoj, odnosno bibliotekari. Na taj način, vraćamo se na početak da vodič kroz dobru biblioteku bilo kog korisnika, naravno i tinejdžera, treba da bude dobar i prilagodljiv bibliotekar!

Priču koju pruža biblioteka kao mesto, pišu, naravno, bibliotekari. Tinejdžeri su ti, koji svoju bibliotečku priču čitaju na svoj način, koji može biti pravi i dobar za biblioteku ako su zadovoljni „literarnim umećem“ bibliotekara. Samo tada će tinejdžeri stalno čitati bibliotečku priču, na radost roditelja, nastavnika, šire društvene zajednice.

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Idealna rasa pasa – ne laje, retko se linja i nema miris

Njihova tiha priroda, elegancija, inteligencija i lojalnost čine ih privlačnim za iskusne vlasnike koji cene njihovu jedinstvenost.

Psiholozi otkrivaju zašto sa ChatGPT-jem ne treba razgovarati o svojim emocijama

I dalje ne postoje dovoljno uverljivi dokazi da su četbotovi zasnovani na veštačkoj inteligenciji poput ChatGPT-ja pouzdani i bezbedni za korišćenje kao samostalna terapijska sredstva ili za dugoročnu primenu.

Zašto hoće uvek isti crtani, uvek istu priču?

Iako vam je puno različitih crtanih filmova na dohvat ruke vaše dete hoće onaj stari koji sigurno zna napamet? Isto tako uvek bira istu priču za uspavljivanje koju vam je najverovatnije postalo dosadno da čitate. Ponavljanje ovih bajki je veoma važno za razvoj vašeg deteta.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img