Vežbanje nije samo beskonačno ponavljanje jednog te istog. Vežbanje mora biti osmišljeno tako da podstiče mozak da što više radi.
Dakle, kako možeš da izgradiš jače veze između nervnih ćelija? Evo nekoliko saveta i strategija.
Vežbanje
Naravno! Ali vežbanje nije samo beskonačno ponavljanje jednog te istog. Vežbanje mora biti osmišljeno tako da podstiče mozak da što više radi. Nove veštine stičeš birajući određene oblasti u kojima želiš da napreduješ. Ako ti je zanimljiv jo-jo, a želiš da naučiš nove trikove, moraš da vežbaš. Ali teže trikove nećeš naučiti ako ponavljaš samo osnovne pokrete. Odvoji svakoga dana malo vremena za vežbanje trikova, sve dok ne budeš u stanju da ih izvedeš bez greške.
Ako želiš stalno da napreduješ, moraš da vežbaš sve teže i složenije zadatke. Kada je u pitanju jo-jo, to može da znači izvođenje komplikovanijih trikova. Ako želiš da postaneš ozbiljan čitalac, moraš birati bolje knjige. Ukoliko hoćeš da bolje sviraš saksofon, trebalo bi da vežbaš složenije kompozicije. Možda ćeš se čak odvažiti da sviraš solo na sledećem koncertu tvog muzičkog sastava.
MALA PROBA
Testiraj sposobnost svog mozga da stvara neuronske puteve desetodnevnim izazovom. Odaberi aktivnost koja će zahtevati malo vežbanja i rada, bez suvišnog naprezanja. Evo nekoliko ideja:
- Nauči napamet pesmu
- Nauči azbuku znakovnog jezika
- Nauči da žongliraš.
- Nauči glavne gradove svih država na svom kontinentu
- Izgovori azbuku unazad za manje od 30 sekundi.
- Broj do 50 na stranom jeziku
- Nauči da pišeš rimske brojeve do 50
Vežbaj odabranu aktivnost po deset minuta dnevno tokom deset dana. Nemoj da preskočiš nijedan dan i nemoj da vežbaš manje od deset minuta! Svakoga dana posle završenog vežbanja zapiši svoje utiske. Šta ti je bilo teško? Koje su lekcije naučene u tom procesu? Kako napreduješ? Da li možeš da kažeš da je bilo lakše nego prethodnog dana?
Čak i ako ne savladaš odabranu veštinu za tih deset dana, verovatno ćeš postići veliki napredak.
Usredsredi se na cilj
Kada vežbaš neku veštinu ili radiš na nekom zadatku, ponekad si u iskušenju da razmišljaš samo kako da to što pre obaviš. Više se koncentrišeš na završetak posla nego na pitanje zašto to radiš.
Recimo da želiš da naučiš trik sa jo-jo lopticom i rešiš da vežbaš po deset minuta dnevno. Ali ako se ne usredsrediš na ono što učiš – umesto toga, više gledaš na sat razmišljajući samo o tome kada će proći tih deset minuta – nećeš mnogo naučiti.
To se češće dešava sa aktivnostima koje ti nisu zanimljive, za razliku od hobija kojim se baviš iz zadovoljstva. Možda ti je nastavnik matematike nešto zadao da naučiš. Ako ti je cilj samo da popuniš radnu svesku, misleći da će problemi nestati kada to uradiš, možda ćeš kasnije zažaliti. To je zato što se u školi znanje nadovezuje jedno na drugo. Zadaci koje vežbaš u radnoj svesci ne samo da neće nestati već će verovatno postajati još složeniji. Zato je najbolje da odmah na početku naučiš ono što je osnovno, umesto da dovedeš sebe u situaciju da zaostaješ.
Seti se vremena kada je trebalo da naučiš množenje brojeva.
Ako ti je tada bilo teško da savladaš gradivo i ako je cilj tvog vežbanja bilo samo dobijanje prelazne ocene (a u školi se i prepisivalo), sve je učinjeno još komplikovanijim. Možda ti je laknulo kada ste prešli na deljenje i javila se misao: Dobro je!
S množenjem smo završili! Ali ubrzo shvataš da ti je množenje potrebno radi provere problema sa deljenjem, a kasnije ćeš morati da množiš i razlomke i decimalne brojeve. Množenje je osnovna veština koju koristiš i na koju nadograđuješ druge veštine.
To se dešava u gotovo svim predmetima u školi i u svim oblastima života. Ako nešto ne razumeš, za tvoje ocene i tvoj mozak najbolje je da postavljaš pitanja, da više vežbaš i dobro naučiš gradivo pre nego što nastavite dalje. Tvoji nastavnici žele da im kažeš kada ti je potrebna pomoć. Oni će se radije potruditi da ti objasne ono što ti nije jasno nego da brže-bolje pređu na novo gradivo.
Obrati pažnju na povratne informacije
Da bi ti mozak bolje radio, važno je i da obratiš pažnju na povratne informacije koje dobijaš od odraslih članova porodice, nastavnika, trenera i prijatelja. Saveti i uputstva ti pomažu da vidiš i razumeš nešto što samostalno možda ne primećuješ. Pomoć ili drugačije mišljenje osoba sa više iskustva mogu ti povećati šanse za uspešno učenje. Saslušaj njihove predloge i pokušaj da ih sprovedeš u delo.
Ako nešto učiš bez nastavnika ili trenera, a želiš bolje rezultate, potraži povratne informacije. Da li imaš nastavnika, roditelja, komšiju, prijatelja ili člana porodice koji nešto zna o onome što učiš? Možeš li da zamoliš da pogleda to što radiš i da ti da korisne savete i svoje mišljenje?
Možeš čak da zatražiš pomoć od svojih vršnjaka ili nekoga ko je malo stariji od tebe. Na primer, ako želiš da naučiš kako se izvodi felš udarac u fudbalu, zamoli drugaricu iz tima da ti pokaže. Ukoliko želiš da bolje pišeš pismene sastave, zamoli drugara koji bloguje da pročita tekst na kom radiš. On ti može dati povratne informacije kao neko ko je tek nedavno naučio tu veštinu i još je usavršava.
Brini se o svom mozgu
Da bi ti se mozak razvijao i bolje radio, moraš se brinuti o njemu. Ako nameravaš da ga suočiš s izazovima i ispuniš novim znanjem, trebalo bi da mu obezbediš visokokvalitetno gorivo i odmor.
Ne možeš sipati limunadu u rezervoar i očekivati da se automobil pokrene. Isto tako, slatkiši i čips neće pomoći da razmišljaš i da se razvijaš. Ako želiš da ti mozak radi najbolje što može, vodi računa o ishrani. Tvom mozgu koriste mnoge namirnice, kao što su jaja, orašasti plodovi, voće i povrće. Prirodna hrana jakih boja, kao što je spanać, paprika, bundeva, bobičasto voće i losos, takođe veoma koristi mozgu. Seti se boja duge. Što je porcija šarenija, to više hranljivih materija unosiš u organizam.
Jedi orašasto voće umesto zašećerenih voćnih tabli. Odaberi voće umesto slatkiša. Ako možeš da biraš, umesto belog hleba jedi integralni hleb. Potraži na internetu više informacija o hrani korisnoj za mozak.
Tvoj mozak je u najvećoj meri sačinjen od vode. To znači da je važno da svakodnevno piješ mnogo tečnosti. Moždanim ćelijama je potrebna voda da bi pravilno funkcionisale i da bi mozak ostao koncentrisan. Ako ne piješ dovoljno vode, čak će ti i pamćenje biti slabije.
Tvom mozgu je potreban odmor u vidu dobrog sna. Deci od devet do dvanaest godina potrebno je oko deset sati sna dnevno. Tvoj mozak najbolje radi ako uveče odlaziš na spavanje i ujutru ustaješ uvek u isto vreme – čak i vikendom.
Najzad, za zdrav mozak potrebne su i fizičke vežbe. One pomažu da se mozak bolje snabdeva kiseonikom i krvlju, što pozitivno utiče na pamćenje i sposobnost učenja.
Kretanje je takođe sjajan način na koji se um odmara od silnog razmišljanja i analiziranja. Dok šetaš, tvoj um je oslobođen teških zadataka i imaš priliku da udahneš malo svežeg vazduha. Ponekad najbolje ideje dobiješ dok voziš bicikl, trčiš, igraš se na ulici i igralištu ili radiš sklekove. Vežbanje pojačava lučenje hormona sreće zvanih endorfini u tvom organizmu, što ti pomaže da imaš pozitivna osećanja i može da ti popravi raspoloženje. Možda ti je baš to potrebno za smišljanje novih ideja za projekat na kojem radiš.
O mozgu u kratkim crtama
Mozak obavlja mnoge važne poslove, a ti gospodariš svojim mozgom. Ključno za jačanje funkcije mozga je da napraviš izbor misli i aktivnosti kojima želiš da posvetiš pažnju. Ti svom mozgu stalno pišeš novi plan rada. Dnevne rutine koje biraš da obaviš i ono što biraš da naučiš neuronski su putevi koje ćeš ojačati. Sada kada znaš kako mozak radi, možeš bolje da ga vežbaš da bi se razvijao i postao pametniji.
Moć pozitivnog stava
Kako da napreduješ iz dana u dan
Autor: Šenon Anderson
Ilustrator: Vajolet Lemej
Prevodilac: Mirjana Popov-Slijepčević
U izdanju „Kreativnog centra“, u okviru edicije „Mala psihologija“, objavljena je knjiga „Moć pozitivnog stava“. U pitanju je lako razumljiv i zabavan vodič za svakodnevni napredak, namenjen deci uzrasta od 9 do 12 godina. Školske obaveze, ali i vannastavne aktivnosti kojima deca danas posvećuju veliki deo svog vremena, često mogu biti vrlo izazovne. Strah od neuspeha i gubitak samopouzdanja pri suočavanju sa preprekama lako mogu ugroziti ostvarivanje čak i najsitnijih ciljeva. Uz „Moć pozitivnog stava“ deca će naučiti da na drugačiji način razmišljaju o svojim uspesima i neuspesima, usput izgrađujući razvojni mentalni stav uz koji će lakše moći da savlađuju prepreke i postižu zadate ciljeve, sa verom u sebe i sopstvene sposobnosti.
Autorka Šenon Anderson na interesantan način mladim čitaocima približava istraživanja Kerol Dvek, vodeće svetske naučnice u oblasti razvojne psihologije. „Moć pozitivnog stava“ ima za cilj da kod dece osvesti način na koji razmišljaju i zaključuju o svojim talentima i sposobnostima, kako bi lakše ostvarila uspeh u školi, sportu, umetnosti i svakodnevnom životu.
„Moć pozitivnog stava“ je svojevrstan priručnik za postizanje razvojnog mentalnog stava, jer sadrži mnoštvo zanimljivih činjenica i znanja iz oblasti razvojne psihologije. Takođe, istovremeno je i veoma koristan vodič kroz svakodnevnicu, jer razvijajući ideju o svakodnevnom uspehu ova knjiga u obzir uzima različite aspekte koji utiču na napredovanje dece:
- odnos prema talentima i sposobnostima i njihovom razvoju
- suočavanje sa neuspesima
- prevazilaženje straha od greške
- definisanje ciljeva i razvijanje plana za njihovo postizanje
- postizanje usredsređenosti u radu
- odgovoran odnos prema mentalnom i fizičkom zdravlju.
Uz sve to, knjiga donosi i mnoštvo naizgled sitnih, ali značajnih saveta i prečica na putu ka pozitivnom odnosu prema sebi i svojim dostignućima.
Svako poglavlje sadrži ilustrovane primere iz savremenog života dece, uz koje će mladi čitaoci lakše usvajati predstavljena znanja. Autorka je osmislila i niz zabavnih i korisnih upitnika, testova i zadataka, koji dodatno pomažu mladim čitaocima da provere razumevanje teksta, nauče ponešto o sebi i postepeno prate svoje napredovanje na putu ka razvojnom mentalnom stavu.
„Moć pozitivnog stava“ može biti od velike koristi i roditeljima, naročito kada je u pitanju osvešćivanje načina na koji reaguju na dečje uspehe ili neuspehe, manje ili više razvijene talente i sposobnosti, jer to u velikoj meri može uticati na samopouzdanje kod dece i formiranje različitih mentalnih stavova.
Izvor: Detinjarije.com
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
„Šta se od nas očekuje? Da podelimo što bolje ocene i da nas niko ne proziva“: Nastavnici nezadovoljni novim pravilnikom o ocenjivanju u osnovnoj školi
Na meti kritika su nove odredbe člana 5 ovog pravilnika, koji će, prema tvrdnji članova Granskog sindikata prosvetnih radnika Srbije „Nezavisnost“, doneti velike probleme zaposlenima u obrazovanju. Sporno rešenje predviđa...
Đaci iz Srbije iznad međunarodnog proseka u izostancima iz škole – strateški se ne pojavljuju na časovima i kasne
Đaci iz Srbije strateški se ne pojavljuju na pojedinim časovima, bilo da kasne ili izbegavaju časove iz određenih predmeta. Po tome smo iznad međunarodnog proseka zemalja učesnica u poslednjem ciklusu...
“Vaspitanje u funkciji dobrobiti i celovitog razvoja dece” – vodič Ministarstva prosvete, namenjen zaposlenima u prosveti
'Vaspitanje dece je važna i uvek aktuelna tema jer ima dugoročni uticaj na decu i njihove porodice, kao i zajednicu u kojoj žive i društvo u celini. Nastavnici i drugi...
Др Албина Миланов-Стојкечић: Свети Сава је био човек свога века, али и човек за све векове
Узмемо ли да је Свети Сава рођен 1174. године, ове године славимо 850 година од његовог рођења; али свакако се обележава и јубилеј 430 година од кад је Синан паша...
Nema komentara.