Kako god da okreneš, roditelji su krivi

Već smo shvatili da deca mogu da budu loša. Svi smo shvatili da su mediji zabrinuti za klince. Ali, ta opsednutnost njihovom srećom, očigledno je opterećenje i za roditelje i za klince

Piše: Zorica Marković

Pored sve one krivice koja se javlja uz pitanje „jesam li ja dobar roditelj“, mada se savest najčešće umiruje onim „dao sam im sve što sam mogao“, nikome ne treba još jedan dokaz da je moguće biti i bolji roditelj od onoga što jeste. Posebno ne da vam dete kaže da ste jedan od razloga zbog čega želi da potraži sreću tamo negde (istraživanje McCann Truth Central Beograd, objavljeno u Nedeljniku), iako to treba da zvuči pozitivno i krivicu bi trebalo da oseti neko drugi u državi a ne mama (češće nego tata). Neverovatno je čitati da je to realnost, da u vreme selfi generacije, svih onih pisanja o narcisima i razmaženoj deci koja ne mogu da se snađu u životu jer odmah žele plate od hiljadu evra, avione, kamione, dominantna većina zapravo ima na umu nešto sasvim drugo (mada se ne gade aviona, kamiona). Ali, mladi danas zaista nisu sebični kao što ih predstavljaju mediji, što je ovo istraživanje i potvrdilo (trećini dece starosti od 16 do 29 godina, uzori su pre svega roditelji, zbog svega što su postigli u životu, odrekli se i učinili za njih, podaci istraživanja McCann Truth Central Beograd).

- Advertisement -

Očigledno su sva znanja i razmišljanja koja smo imali o njima, proizašla iz filmova, naslovnih strana, raznih jutjubova i svih onih kanala na kojima isplivava sve što klinci loše urade. U redu je, već smo shvatili da deca mogu da budu loša. Svi smo shvatili da su mediji zabrinuti za klince. Ali, ta opsednutnost njihovom srećom, očigledno je opterećenje i za roditelje i za klince.

Jeste li ikada čuli od svog deteta „stani, radiš previše za mene. Pusti me malo?“ Gušiti klince ne znači samo „drobiti“ im šta da urade već i raditi umesto njih. Opsednutost srećom naše dece može da ih i te kako učini nesrećnima u adolescenciji.

Roditelji nisu direktno krivi za stav svoje dece da im jednog dana vrate sve učinjeno, rekla je za Nedeljnik Željka Mićić, psiholog, koja je učestvovala u istraživanju. „Ta potreba mladih nije nametnuta, već je autentično njihova. Pedeset pet odsto ispitanika naše studije je reklo da bi otišli u inostranstvo zbog bolje plaćenog posla, tako da je to najčešće navođen razlog odlaska iz zemlje. Mladi smatraju da im se tamo negde nudi i prilika da normalnije žive, da napreduju i obezbede dobar život kako svojim roditeljima, tako i svojoj budućoj porodici.“

spot_img

Najnovije

Šta je svesna prisutnost i kako može da unapredi mentalno zdravlje

Postoji verzija tebe, za 10 godina od sada, koja te moli da malo više uživaš u ovom trenutku - poruka koju bi svako trebalo da dobije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img