Kako ispravno postupiti kad se krpelj zakači na dete?

Kreplji su potencijalni prenosioci zaraznih bolesti pa nije loše da naučimo da se zaštitimo od njih, ali i da umemo da postupimo pravilno kad ih pronađemo na koži deteta.

Čim otopli – eto krpelja! Ove godine smo nekako pravo iz zime “pretrčali” u veoma toplo vreme. Sve to je dovelo do eksplozije vegetacije, što je svakako donelo brojne radosti deci (ali i starijima). Ipak, stigli su i brojni “kvaritelji” uživanja u prirodi, a krpelji su (uz komarce) svakako među prvima na listi omraženih krvopija.

Kreplji su potencijalni prenosioci zaraznih bolesti pa nije loše da naučimo da se zaštitimo od njih, ali i da umemo da postupimo pravilno kad ih pronađemo na koži deteta.

- Advertisement -

Zašto krpelji vole topli deo godine?

Krpelji žive u zelenilu, obično u travi i na drveću. Zato ih ima već u prolećnim mesecima, ali se najčešče krajem maja i u junu njihov broj znatno povećava. Krpelju je spoljna toplota neophodna za život, tako da ne može da preživi hladne dane. Imajući u vidu i “vegetacijski bum” i lep ambijent za život, jasno je zašto su krpelji ljubitelji toplih dana. Njihovi biološki “rezervoari” su uglavnom glodari, kojih zaista ima mnogo – pa se krpelji preko tih, veoma pokretnih životinjica, neverovatno brzo šire.

Krpelj je “krvopija” koja napada sve što im se nađe u blizini, a ima kožu bogatu krvnim sudovima – pored dece i ljudi i svi drugi sisari, uključujući i kućne ljubimce, su prava radost za krpelje.

Kako krpelj dođe do dece?

Omiljeno stanište krpelja je visoka trava, ali se oni rado “penju” u guste krošnje. Zato ih ima i na drveću, odakle padaju na decu, pa ne treba da čude što su česta mesta ujeda na glavi i vratu.
Svako ko drži kućne ljubimce, treba redovno da kontroliše kuce i mace, da pronalazi i eliminiše krpelje. To je važno, jer dete može da “zakači” krpelja u igri sa omiljenom životinjom. Srećom, vlasnici kućnih ljubimaca su, po pravilu, bolje upoznati sa problemima koje krpelj donosi. Osim toga, postoje efikasna sredstva za zaštitu životinja od ovih neprijatnih krvopija, pa se tako i deca uspešno štite.

Da li boli kad krpelj ujede?

- Advertisement -

Na žalost NE boli!

Bolje bi bilo da zaboli jer bi odmah znali da je krpelj “u akciji” pa bi ga lakše i brže izvadili!

Kad krpelj stigne na kožu on prvo traži mesto koje mu najviše odgovara “za obrok”, a u momentu kad “ugrize” dete (ili odrasle) on ispusti jednu supstancu koja ima ulogu lokalne anestezije, pa NIŠTA ne osetimo! To naravno krpelju odgovara jer tako može da ostane neprimećen i da nastavi da se nesmetano hrani.

Zašto je krpelj opasan – koje bolesti?

Ima dosta opasnih bolesti koje krpelj može da prenese na čoveka. Srećom, na našem području praktično nema arbovirusa, koji su prouzrokovači retkih, ali opasnih izazivača zapaljenja mozga (encefalitis) i moždanih ovojnica (meningitis) – koje prenose krpelji. Zato  nećemo o tome.

Na našem geografskom području, “najvažnija” boleština koju krpelji prenose je Lajmska bolest (Lyme). Ona se, inače, javlja i na drugim kontinentima. Šta se konkretno dešava? U krpelju se nalazi opasna bakterija (Borellia), koja njemu ne smeta, ali je prilikom “obroka” ubaci u krvotok domaćina.

- Advertisement -

Lajmska bolest  je veoma opasna pa smo je obradili u posebnom članku.

Kako ispravno postupiti kad se krpelj ipak zakači na dete?

–   Krpelj mora da se odstrani sa kože! Najbolje je da se to uradi u nekoj od zdravstvenih ustanova, ili u najbližoj ambulanti. Skoro svaka ambulanta ima jednostavne  instrumente kojima veoma brzo, gotovo bezbolno može da se izvadi krpelj. Ako ste daleko od ambulante, uzmite pincetu, uhvatite krpelja i polako ga povucite sa kože.

To je zaista važno, jer ako ga naglo “trgnete” iz kože, u njoj mogu da ostanu glava i rilice kojima se krpelj “zakačio” za dete. Pravovremeno vađenje krpelja drastično smanjuje verovatnoću nastanka Lajmske bolesti! Problem je što često ne znamo koliko je dugo krpelj proveo na kože PRE nego što smo ga uočili.

spot_img

Najnovije

Četiri načina ponašanja mališana pokazuju da ste dobar roditelj

Ponašanje dece zavisi od načina na koji su vaspitavani, a stručnjaci kažu da ova četiri ponašanja mališana otkrivaju da ste dobar roditelj

Džem od jagoda bez šećera (RECEPT)

Prirodno sladak, osvežavajuć i jednostavan za pripremu – ovaj džem od jagoda bez dodatog šećera pravi je izbor za sve koji paze na ishranu, a ne žele da se odreknu slatkih ukusa.

Ministar prosvete Stanković: Nema upisa na fakultete bez nadoknade nastave

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je da, zbog višemesečne blokade i činjenice da se na fakultetima i u školama nije odvijao nastavni proces, upis na visokoškolske ustanove nije moguće organizovati u junu, jer prijemni ispiti slede po okončanju nastave u tekućoj školskoj godini.

Sedam retkih osobina koje definišu „zlatno dete“ u porodici

Zlatno dete je često produžetak narcisoidnog roditelja. Postaje oličenje savršenstva, „dobro“ ili „posebno“ dete koje odražava sve poželjne kvalitete svojih roditelja.

Naizgled bezazlena roditeljska navika koja jako loše utiče na razvoj dece

Prema novoj studiji o opasnostima tehnologije, deca mlađa od pet godina mogu da trpe negativne posledice ako im roditelje stalno ometaju zvuci i obaveštenja elektronskih uređaja.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img