Kako izaći na kraj sa negativnim ponašanjem dece

Mnogi roditelji koji ne mogu da kontrolišu dete i njegovu agresivnost veruju da profesionalci mogu da ga „poprave" koristeći neke moćne terapijske metode.

U Asocijaciji za alternativno porodično staranje o deci „Familija“ saznajemo da je naučno potvrđeno da ukoliko omalovažavamo dete i često ga fizički kažnjavamo, ono će izgraditi negativnu sliku o sebi, počeće da tuče i vređa vršnjake, a kada poraste ‒ i same roditelje. Dete treba tretirati sa poštovanjem i uvažavanjem da bi naučilo da se konflikti ne rešavaju ljutnjom i agresijom, već razgovorom. Odrasli su skloni da pretpostave da se lepo i pozitivno ponašanje dece podrazumeva a da u vaspitavanju treba da budu usmereni na prepoznavanje i kažnjavanje negativnih reakcija. Važno je da roditelj nauči da prepoznaje i nagrađuje dobro ponašanje i pomake kod deteta i da ne akcentuje samo ono što je loše. To je lakše reći nego učiniti, posebno kada je reč o agresivnom detetu koje provocira osećanje besa i frustracije kod roditelja i nastavnika. Čak i kada je dete „teško“ za vaspitavanje, moramo ga nagraditi pažnjom i pohvalom svaki put kada se ponaša neagresivno i kada želi da sarađuje, saveti su psihologa dr Branke Radojević.

Odrastanje

Agresija dece se javlja kao odgovor na stres i frustraciju i ima svrhu da prisiljava okolinu da dete dobije ono što želi. Deca pojačavaju agresivno ponašanje i kada su izložena modelima koji se ponašaju verbalno ili fizički agresivno ‒ zato kao roditelji treba da budemo neagresivni uzori. Pored toga, dete treba zaštititi od agresivnih vršnjaka i neadekvatnih, nasilnih sadržaja koji se nude putem televizijskog programa.

- Advertisement -

Svako dete povremeno ispoljava negativna i agresivna ponašanja: šutira, grize, krade, govori ružne reči, nemarno je ili destruktivno prema stvarima, ima napade besa ili histeričnog plača… Kada se ta ponašanja ispoljavaju često i intenzivno, reč je o poremećaju ponašanja. Mnogi roditelji koji ne mogu da kontrolišu dete i njegovu agresivnost veruju da profesionalci mogu da ga „poprave“ koristeći neke moćne terapijske metode. Neki se, opet, osećaju bespomoćno i misle da ništa ne može da se učini. Istina je da se može izaći na kraj sa nepoželjnim ponašanjima dece, ali to zahteva strpljenje, istrajnost i sistematičnu primenu vaspitnih metoda…

Izvor: RTS

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img