Kako na pravi način stimulisati izbor buduće profesije?
Nastavak konsultacije
Majka: Pa dobro, stomatolozi jesu uvek potrebni, ali ne mogu da navaljujem na dete, to će samo izazvati otpor…
Konsultant: Nadam se da hoće. Na to i računamo, baš to će nam pomoći! Zato nauči šta ćeš reći sinu, ili još bolje – zapiši. Za večerom, reci:
- Naš mili sine, znaš li da smo već pronašli šta ćeš upisati? Nikad nećeš pogoditi… Ti ćeš da postaneš stomatolog! Divan, čist, poštovan posao, koji traži znanje i veštinu. Fino se i plaća.
- Ali ja ne želim da budem zubar!
- U redu, sine, nemoj! Mi ćemo biti presrećni ako nam uskoro kažeš neko drugo tvoje buduće zanimanje, koje je isto tako dostojanstveno i koje će te radovati. Nemamo ništa protiv. Inženjer, programer, ekonomista – biraj sam, mi smo uvek tu da to zajedno razmotrimo. Čim nam predstaviš zanimanje bolje od našeg izbora, naravno da ćeš to upisati. Zato smo ti danas, kao što si razumeo, rekli sledeće: dok ne budeš znao koja je to tebi bliska profesija, mi ćemo te spremati za stomatologa. Ako imadneš druge predloge – mi ćemo se radovati. Samo – požuri! Ako u najskorije vreme ne dobijemo nijedan tvoj predlog – za koji fakultet počinju pripreme? Tačno, za stomatološki!
Možda po stilu zaključujete da ovako razgovaraju tate i da tako ne govore mame. Ako ste mama, kako biste to mogli reći? Pogledajte ovu varijantu:
- Mila moja kćeri, pre svega želim da napraviš pravi izbor. Veruješ li mi? Naravno. E sad, dok ti taj izbor ne napraviš, ja bih veoma želela da ti pomognem. Zato sam već odabrala profesiju koja je taman za tebe i koja će ti obezbediti normalan život. Veruj mi da svim srcem želim da ti doneseš sopstvenu odluku. I da ću te, čim je doneseš i dokažeš mi da je to razumno, dobro, perspektivno – svojski i do kraja podržati. Slažeš li se da je dobro što sam promislila o svim pitanjima tako da ti preostaje da postupiš ili po mom predlogu, koji je odličan, ili po svom – što je još bolje? Dođi da me poljubiš.
Kao što ste shvatili, glavni cilj ove strategije sastoji se u tome da se dete zamisli i samo sebi kaže: „Ima da nađem svoju varijantu i dokazaću da je moj izbor bolji!“ Dete se buni? Ura! Roditeljev cilj je postignut!
Zašto je korisno „odlučivati umesto deteta“?
Energija da se nešto želi nastaje u naporu. Ako sediš na ravnom, čistom polju, i kažu ti: „Idi kud hoćeš!“ – često će se javiti reakcija „neću nikud“. A ako se sa obe strane stavi ograda, shvataš da je možeš preskočiti samo je potrebno da se silno potrudiš. U jednoj nama poznatoj porodici u kojoj je poraslo troje izvanrednih, za današnje vreme neuobičajeno blistavih ljudi, ljudi, pitali smo: šta su roditelji radili s vama te se ne zna ko je od vas od koga bolji, svi ste tako aktivni, istrajni, ostvareni? Odgovor je bio: „Čitavo detinjstvo smo se borili s roditeljima. Zabranjivali su nam sve na svetu, i mi bismo se na jedvite jade za ponešto izborili, onda oni opet zabrane. Naučili smo da imamo svoje mišljenje i da ne odustajemo od svog izbora.“
Ne bojte se da ćete „slomiti“ dete
Izbor profesije koja će ovako ili onako uticati na detetovu sudbinu – odgovornost je roditelja! Najgora i nanesigurnija varijanta jeste da pustite stvari da teku svojim tokom i sačekate kada će dete samo shvatiti šta želi. U najvećem broju slučajeva to ne donosi ništa dobro. Podstaknite proces, donesite odluku po meri deteta! Onda će vas dete ili poslušati i dobiti dostojno zanimanje ili će smisliti drugu varijantu i za nju se boriti! U oba slučaja, dobijate ono što želite – čistu situaciju i detetovo shvatanje da ide pravim putem.
A šta ako jer detetov izbor totalna nebuloza, neprihvatljiva za našu porodicu?
U tom slučaju roditelji i deca moraju zajedno dobro da razmotre i iskreno odmere svako „za“ i svako „protiv“, da analiziraju tržište rada, mogućnost zarade, moguća ograničenja itd. Kako će izgledati radni dan na tom poslu? Kako mogu izgledati uspesi a kako neuspesi u toj profesiji? Šta bi bile posledice? Ima li među poznanicima neko ko bi mogao da vam kaže istinu o tom poslu, šta su plusevi a šta minusevi? Da li se može negde malo volontirati da bi se bolje upoznalo s tim zanimanjem i došlo do zaključaka „to je to“ odnosno „ovo nije za mene“.
Treba razumeti šta je to do čega je detetu stalo u pogledu te profesije. Možda isto to postoji i u nekoj drugoj. Ili se to može naučiti i bez upisivanja na određeni fakultet, možda se može razvijati kao hobi pored osnovne profesije koja će te hraniti hlebom ceo život?
Treba razmisliti o koječemu. Zajedničko prosuđivanje o ovim važnim pitanjima – ozbiljno, iskreno i uz obavezno pozitivan pristup, iz pozicije „svi smo u istom čamcu“ – učvrstiće vaš odnos s detetom. I pomoći će u rešavanju zadatka oko izbora. U svakom slučaju, rezultiraće nekolikim jasnim varijantama, od kojih će se odabrati samo jedna.
Poštovani roditelji, budite uvereni da se život ne završava upisom na fakultet. Ako nešto krene naopako, može da se prebaci na neki drugi fakultet ili da se dobije dodatno obrazovanje. Vaš glavni zadatak nije da se jednom zasvagda načini pravi izbor, nego da naučite dete da promišlja o svojoj budućnosti i stalno donosi adekvatne, odluke po meri sebe.
Autori: N. I. Kozlov i Elena Rouling-Smit, Univerzitet praktične psihologije
Odabrala i prevela: Vesna Smiljanić Rangelov
Izvor: https://www.psychologos.ru/articles/view/83963-kak-pomoc-rebenku-v-vybore-professii
Izvor: Detinjarije.com
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Blagostanje je neobjašnjiv osećaj ali ga prepoznate kad ga vidite – Erih From
Na pitanje šta smatra mentalnim zdravljem, From je odgovorio: "Ono što ja smatram mentalnim zdravljem bojim se da se razlikuje od onoga što mnogi drugi psihijatri ili psiholozi misle da...
Danijela Budiša Ubović: Psihološka zavisnost od roditelja – snažno osećanje dužnosti drži decu uz roditelje
Psihološka zavisnost od roditelja u velikoj meri može uticati na donošenje odluka u životu pojedinca koji bi trebalo da živi svoj život i oblikuje ga kako misli da treba pa...
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Danijela Budiša-Ubović: ‘Radovi u toku’ – značajna faza u procesu samospoznaje
Svaki pojedinac prolazi kroz sopstvene faze i procese samospoznaje - kao jednog značajnog puta do svoje prave prirode, do spoznaje svojih osećanja i načina na koji ćemo se sa njima...
Nema komentara.