spot_img
spot_img

Kako savremeno roditeljstvo ubija savremeni brak

Roditeljstvo je postalo religija. A kao i kad je svaka druga religija u pitanju, od vernika se očekuje potpuna i bezuslovna predanost.

Između vremena našeg detinjstva i detinjastva naše dece  nešto se promenilo, piše Danijela Teler, američki psiholog i koautorka nedavno objavljene knjige „Svete krave“ u kojoj analizira savremene stavove i verovanja o braku i razvodu. Roditeljstvo je postalo religija. A kao i kad je svaka druga religija u pitanju, od vernika se očekuje potpuna i bezuslovna predanost. Ne postoji ništa što bi smelo da nam bude važnije od naše dece, i nikada ne smemo da kažemo bilo šta što bi to dovelo u pitanje. Deca su uvek na prvom mestu. Toliko smo danas ubeđeni u ovo, da zaboravljamo da nije uvek bilo tako.

Mame iz parkića i njihova genijalna čeda

Kao primer zastrašujuće moći roditeljske religije, Teler navodi slučaj novinarke Njujork Tajmsa Ejlet Valdman koja je, posle javnog priznanja da svog muža voli više od svoje dece, doživela pravu medijsku hajku kao „loša majka“, pa je čak iskusila i fizičke pretnje. „A to nije način na koji civilizovano društvo rešava razilaženja u stavovima, već više liči na religijski progon jeretika.“ objašnjava Teler. Valdmanova čak nije ni rekla da joj deca nisu divna, već samo da muža voli još više. Čime je prekršila zapovest „Nemoj imati drugih bogova osim mene“, zaključuje Danijela Teler

- Advertisement -

Začetke roditeljske religije Teler vidi u nalepnicama „Beba u automobilu“ koje su se pojavile sredinom 80-ih. Niko, kaže ona, ne bi stavio takvu nalepnicu na automobil, da već u društvu nije zavladalo uverenje kako ljudski život svoj vrhunac ima na rođenju. Da nije tako, verovatno bismo viđali i nalepnice „tinejdžer u autu“, „tridesetogodišnjak u autu“ ili „sredovečni knjigovođa u autu“, kaže ona.

Još jedan znak da je roditeljstvo religija jeste to što je postalo neprihvatljivo reći bilo šta loše o svojoj deci, ili priznati da nam nisu uvek omiljene osobe. Možemo koliko god hoćemo da ogovaramo supružnike, roditelje, rodbinu, ali reći „moje dete nema puno prijatelja jer nije baš prijatna osoba“ je nezamislivo.

spot_img
spot_img

Najnovije

Psihološki imunitet: Zašto je sposobnost da padnu i ustanu najvažnija lekcija koju deca uče

Dete koje ima razvijen psihološki imunitet lakše će podneti pritisak vršnjaka, znaće kako da se izbori sa kritikama i neće imati potrebu da kroz agresiju prema drugima leči sopstvenu nesigurnost.

Tri bronze za članove reprezentacije Srbije na Međunarodnoj olimpijadi iz informatike

Međunarodna olimpijada iz informacije za učenike srednjih škola održala se u Uzbekistanu od 9. do 16. avgusta i okupila je 357 takmičara iz 97 zemalja

„Bojim se škole“: Kako razgovarati sa predškolcem o onome što ga čeka od 1. septembra?

Možda strah neće nestati posle jednog razgovora. Dete će se možda istom pitanju vraćati više puta, naročito kako se 1. septembar bude približavao.

DECA ALGORITMA: KAD DIGITALNE PLATFORME POSTANU SAPUTNICI ODRASTANJA

Veštačka inteligencija i algoritmi nastaviće da oblikuju svet u kojem će odrastati nove generacije. Ipak, budućnost nije unapred određena. Ona zavisi od toga da li ćemo decu učiti samo kako da koriste tehnologiju ili i kako da razumeju njen uticaj.

Jovana Papan: Roditelji nemaju mnogo uticaja na izbirljivost, ali izbirljivost ima uticaja na njih

Izbirljivo jedenje smatra se jednom od “najnaslednijih” osobina u detinjstvu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img