„Komitet za prava deteta, koji se bavi kontrolom sprovođenja Konvencije o pravima deteta, ima stav da je svaki oblik udarca zabranjen. Apsolutno je nedopušteno primeniti fizičko kažnjavanje deteta u bilo kom obliku”, rekla je za „Politiku” Ketlin Brašić, specijalista za program zaštite dece u beogradskoj kancelariji Unicefa.
Ali, kada smo nedavno Danijela Golemana, psihologa na Univerzitetu Harvard i autora knjige „Emocionalna inteligencija” upitali da li su ćuške dozvoljene u vaspitanju, on nam je bez dileme odgovorio:
„Za razliku od fizičkog nasilja koje je zabranjeno, vaspitne ćuške su dozvoljene. Ako je atmosfera u kojoj dete odrasta ispunjena ljubavlju, ako je dom njegova sigurna luka, ono zna da je voljeno i da je fizički kažnjeno zbog svog ponašanja a ne zbog toga što ga roditelji ne vole. Da bi dete odraslo u mentalno zdravu osobu, neophodni su i ljubav i disciplina”, zaključuje Goleman.
Psihoterapeut Zoran Milivojević kaže da se pod vaspitnom ćuškom podrazumeva blag udarac koji kod deteta izaziva bol, ali ne i povredu tkiva. U praksi se to svodi na jedan ili nekoliko udaraca prstima otvorene šake po zadnjici.
„Zoran Milivojević: Podrazumeva se da roditelj koristi brojne druge vaspitne metode, a da je ćuška rezervisana za posebne i retke situacije“
– Podrazumeva se da roditelj koristi brojne druge vaspitne metode, a da je ćuška rezervisana za posebne i retke situacije. Psiholozi smatraju da nije dobro dete udariti po glavi, tako da dete ne treba ni ošamariti. Stav Američke pedijatrijske asocijacije glasi da roditelj ima pravo da dete udari po guzi i ekstremitetima – dakle po onim delovima tela gde ne dolazi do unutrašnjih povreda”, kaže Milivojević.
Autor: Katarina Đorđević
Izvor: Politika
Ovo na slici je nedopustivo jer je prikazano bas vrlo malo deze, prakticno beba. Zasto je uopte ova slika prikazana. U mnogim zemljama gde je i dozvoljeno blago fizicko kaznjavanje kaznjivo je udariti ovako malo dete. Sta je uopte razlog udaranja ovako malog deteta sem roditeljski nervi!