spot_img
spot_img

Majke u Srbiji pet puta češće doje sinove nego kćeri

Do polovine prve godine života 22 odsto dečaka i svega 3,9 odsto devojčica hranjeni su isključivo majčinim mlekom, rezultati su istraživanja koje su sproveli Unicef i Republički zavod za statistiku

Iako se za muškarce često kaže da su „jači pol”, autori članka svojevremeno objavljenog u „Njujork tajmsu” argumentovano dokazuju da oni neopravdano nose tu titulu. U tekstu pod naslovom „Slabiji pol” navodi se da petina svih prevremeno rođenih muških beba umire u poređenju sa 14 odsto devojčica.

Žarko Trebješanin: Majke mnogo više strepe za zdravlje dečaka i to ima biološko opravdanje. Muška novorođenčad češće umiru nego ženska i zbog toga je razumljiva ta briga za sinove

„Više dečaka umire po rođenju, a sindrom iznenadne smrti beba se čak 1,5 puta češće javlja kod muških beba. Stopa smrtnosti dečaka dva puta je veća u tinejdžerskom periodu, zbog čega žene već u 36. godini po brojnosti premašuju broj muškaraca na planeti. Muškarci češće umiru od tumora disajnih organa, ciroze jetre, dijabetesa, šloga i koronarne srčane bolesti, od povreda zadobijenih u tučama i saobraćajnim nesrećama, ali češće i dižu ruku na sebe. U Americi žene žive šest godina duže od muškaraca, a stotu godinu dočeka osam žena u odnosu na jednog muškarca”, navode novinari „Njujork tajmsa“, zaključujući da su muškarci ti koji češće umiru i češće podležu bolestima tokom celog života, počev od fetalnog perioda.

- Advertisement -

Pročitajte i: Dojenje u narodnim običajima i verovanjima

Nacionalna demografska statistika pokazuje da, iako se u našoj zemlji svake godine rodi oko 2.000 dečaka više nego devojčica, u Srbiji živi čak 190.000 žena više nego muškaraca.

———————————————————–

„Zahtevne” devojčice

Marija Česlava Taraba, osnivač La Leće Liga Srbije koja promoviše dojenje, kaže da majke svuda u svetu češće doje mušku nego žensku decu i ovu vrstu „diskriminacije” objašnjava razlikom u fiziologiji i psihologiji novorođenčadi.

„Kroz sisanje mleka, beba zadovoljava i potrebu za bliskošću sa majkom. Istraživanja su pokazala da je devojčicama 30 do 40 puta više potrebna bliskost sa majkom zbog čega neuporedivo češće traže dojku i zagrljaj. Mnoge majke koje su iscrljene umorom i nesanicom plač bebe i njeno traženje pažnje razdražuje i dodatno iscrpljuje zbog čega češće odustaju od dojenja ženskih beba, objašnjava Marija Česlava Taraba.

- Advertisement -

Dragana Soćanin, predstavnica udruženja „Roditelj“ ističe da preko 90 odsto majki izađe iz porodilišta dojeći bebe, što znači da najveći broj njih nema fizioloških problema koji sprečavaju dojenje.

Pročitajte i: Doji i pusti druge da ne doje

„Prema iskustvu osoba koje rade u savetovištu za dojenje udruženja „Roditelj“, najveći broj mama odustaje od dojenja beba između trećeg i šestog meseca života bebe, kada njen apetit raste a pluća ojačaju, pa beba češće traži hranu i glasnije negoduje kad ogladni”, kaže Dragana Soćanin.

Istražujući zbog čega majke u Indiji neuporedivo češće doje dečake nego devojčice, profesorka Sema Jašandran sa Univerziteta Stenford i Ilijana Kuzijemko sa Univerziteta Prinston, ustanovile su da majke veruju da je dojenje prirodna kontracepcija, odnosno da ne mogu da zatrudne dok doje. „S obzirom da su devojčice – deca manje željenog pola, majke ih doje kraće kako bi što pre mogle ponovo da zatrudne i rode dete željenog pola, odnosno muško dete“, objašnjavaju autorke ovog istraživanja.

Izvor: Katarina Đorđević

Izvor: Politika

spot_img
spot_img

Najnovije

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Dan ranog detinjstva 2026 vraća deci igru, prirodu i vreme za odrastanje

Besplatan celodnevni program za decu i roditelje 30. avgusta u Muzeju afričke umetnosti

Danski učenici će morati usmeno da brane radove da ne bi varali pomoću veštačke inteligencije

Danska vlada će, između ostalog, uvesti niz novih mera, uključujući nadzor računara, za učenike uzrasta od 16 do 19 godina.

Svetski dan mačaka: Mačkoljupci svih zemalja – ujedinite se!

Povodom Svetskog dana mačaka otkrivamo zanimljive činjenice o ovim tajanstvenim ljubimcima – od njihove istorije i uloge kroz vekove, do najomiljenijih rasa i razloga zbog kojih ih volimo.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img