spot_img
spot_img

Neuropsiholog Alan Šor: Dečacima potrebno više nežnosti i saosećanja nego devojčicama

Veruje se da sinove treba manje maziti i od njih očekivati da budu jaki

Iako smo duboko zagazili u 21. vek, verovanje da mušku decu treba od malena vaspitavati čvršće i dalje je duboko ukorenjeno. I to ne samo na Balkanu, već i u ostatku sveta. Veruje se, dakle, da sinove treba manje maziti i od njih očekivati da budu jaki, da ne plaču, da budu borbeni i snažni.

Ipak, nauka kaže drugačije, zapravo suprotno. Nedavna studija otkrila je da dečaci, u prvim godinama svog života, treba da budu tretirani sa više nežnosti i saosećanja nego što je to potrebno devojčicama.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Detinjarije (@detinjarije)

- Advertisement -

 Zašto je teže vaspitavati dečake?

Čuveni neuropsiholog Alan Šor predstavio je novije istraživanje koje dokazuje da se desna hemisfera mozga sporije razvija kod dečaka nego kod devojčica. Šta to znači? Pa, najprostije rečeno, dečaci su manje osetljivi na zvuke i na osobe koje ih okružuju, što ih može učiniti zahtevnijim i „težim“. Za njih je teže da tolerišu stres i manje su otporni na neuropsihijatrijske poremećaje, kao što je poremećaj pažnje, autizam… koji se manifestuju u ranom detinjstvu.

Stoga, dečaci koji imaju strožije majke, koji su odmalena vaspitavani čvrstom rukom, bez mnogo emocija, postaju anksiozniji, što onda utiče na formiranje neuronskih veza u mozgu, odgovornih za samokontrolu i socijalizaciju. Lek za to je nežna, čvrsta veza sina sa majkom, zasnovana na razumevanju, ispunjavanju detetovih potreba za ljubavlju i blizinom. Ovo ima ogroman uticaj na razvoj mozga baš u prvoj godini života.

4 saveta Alana Šora roditeljima:

– Ne razdvajajte sinove od majki po rođenju. Razdvajanje od majke odmah nakon porođaja uzrokuje ogroman stres kod sve dece, ali za dečake je to naročito važno jer se kod njih primećuje nagli rast hormona stresa (kortizol). Ako duže budu razvojeni od majke, pa se visok nivo stresa održi neko vreme, to može imati ozbiljan uticaj na razvoj mozga i na zdravlje deteta.

– Provedite sa svojim sinom celo porodiljsko odsustvo ili najmanje do prvog rođendana. U ovom periodu su najranjiviji.

- Advertisement -

– Ne budite strogi prema njima, posebno ne u prvoj godini života. Izbegavajte stres, pristupajte im sa strpljenjem, jer oni veoma dobro primećuju negativne emocije. Ne branite im da plaču i nemojte ih zbog toga posramljivati. Ne ostavljajte ih same kada su uplakani, makar sami bili krivi zbog toga. Oni tada pate i potrebna im je potvrda da su vredni ljubavi. Često ih grlite, mazite, ljubite.

– Na male dečake posebno negativan uticaj mogu imati spoljni toksini (fenol, na primer). Kod njih oni mogu napraviti ozbiljan problem upravo u razvoju desne hemisfere. Iako možda deluje kao paranoja, ali moramo uvek biti oprezni sa svime što okružuje našu decu.

(Espreso.rs / Beograd.in/ Zelena učionica)

spot_img
spot_img

Najnovije

Psihološki imunitet: Zašto je sposobnost da padnu i ustanu najvažnija lekcija koju deca uče

Dete koje ima razvijen psihološki imunitet lakše će podneti pritisak vršnjaka, znaće kako da se izbori sa kritikama i neće imati potrebu da kroz agresiju prema drugima leči sopstvenu nesigurnost.

Tri bronze za članove reprezentacije Srbije na Međunarodnoj olimpijadi iz informatike

Međunarodna olimpijada iz informacije za učenike srednjih škola održala se u Uzbekistanu od 9. do 16. avgusta i okupila je 357 takmičara iz 97 zemalja

„Bojim se škole“: Kako razgovarati sa predškolcem o onome što ga čeka od 1. septembra?

Možda strah neće nestati posle jednog razgovora. Dete će se možda istom pitanju vraćati više puta, naročito kako se 1. septembar bude približavao.

DECA ALGORITMA: KAD DIGITALNE PLATFORME POSTANU SAPUTNICI ODRASTANJA

Veštačka inteligencija i algoritmi nastaviće da oblikuju svet u kojem će odrastati nove generacije. Ipak, budućnost nije unapred određena. Ona zavisi od toga da li ćemo decu učiti samo kako da koriste tehnologiju ili i kako da razumeju njen uticaj.

Jovana Papan: Roditelji nemaju mnogo uticaja na izbirljivost, ali izbirljivost ima uticaja na njih

Izbirljivo jedenje smatra se jednom od “najnaslednijih” osobina u detinjstvu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img