spot_img
spot_img

Mama dama: Svetlana Ristić

U našoj rubrici "Mame dame" predstavljamo vam Svetlanu Ristić, magistra kliničke farmacije zaposlenu u GAK "Narodni front" i mamu sina Dušana.

1. Roditeljstvo

Pošto je Dušan kao i svi dečaci bio lenja beba i nije počeo da priča do treće godine, uputila sam se kod logopeda, surdologa i defektologa. Objasnila sam da me sve razume ali da ne želi da priča. Gledao je crtane filmove na engleskom po par sati dnevno. Dobila sam stručni odgovor da to nije dobro za njega i da dugo neće reći ni jednu reč. Saslušala sam ih, dobila još neke savete. Dušan je sedeo veseo u mom krilu. Na odlasku ih je pogledao i ručicom pokazao na policu iznad, punu igračaka. Usledio je njegov glas i „a toy…“. Bila je to prva izgovorena reč. Ogrejalo me je sunce. Srećni smo se vratili kući…

2. O meni

Magistar sam kliničke farmacije. Specijalista farmakoinformatike (farmakoterapije), farmaceutske zdravstvene zaštite i farmakoekonomije. Magistrirala sam kliničku farmaciju u Škotskoj na Robert Gordon Univerzitetu. Radim u GAK „Narodni front“ gde sam i rođena.

- Advertisement -

Kada sam završila farmaciju i počela da radim, javim se na konkurs za magistarske studije koje je EU delila 2000. godine, nakon 5.oktobra. Komisiju čine moje kolege i jedan Škot g. Timoti Dod, koji me upita – gde sam tako dobro naučila engleski? Ja mu odgovorim – U Beogradu, a usavršila u Engleskoj i Americi. – Onda me zamoli da kažem nešto o sebi. Krenem da mu pričam kako sadim borove po Ceraku, pecam na Karašu, berem biljke u Deliblatskoj peščari, učim jezike i radim u klinici gde sam rođena. Intervju je bio kratak. Pozovu me ubrzo i saopšte da sam dobila punu stipendiju. Kasnije, g.Tim Dod mi reče, da je svima u Škotskoj pričao da ima kandidata koji će se sigurno vratiti da svoje znanje prenese mlađima. A privatno mi je rekao da mu je najlepsi deo intervjua bio kada sam sela i rekla: – Hi, my name is Svetlana! I work in the clinic where I was born!

Proputovala sam Ameriku. Bila u Australiji u kišnim šumama sa Aboridžinima.Od njih sam saznala kako se leče u prirodi. U Japanu sam otkrila čuda medicine dalekog istoka. Satima sam sedela u botaničkim baštama i divila se strpljenju i upornosti. U vrtu ispred Carske palate u Tokiju pomagala sam ljudima da orežu magnolije, jer tamo nema gradskog zelenila vec ljudi sami učestvuju u uređenju svojih parkova. Uz brojna putovanja, poželela sam da naučim što vise jezika. Danas su mi izazov grčki i turski. Učim ih sa željom da što bolje upoznam njihovu kulturu. Otuda Dušan ide u stranu školu. U njoj su đaci različitih vera i nacija.Od malena se uče toleranciji i razumevanju.Svetlana Ristic i sin Dusan

3. Moda i ja

Najlepše se osećam u kompletima i haljinama. Kada žurim, prvi izbor je haljina. Za posao volim komplete jer ženu čine ženstvenom i modernom. Sebe sam pronašla u mnogim kreacijama modne kuće Olivini jer su materijali prirodni i otmeni. Top izbor –haljina sa naglašenim strukom koja prati linije tela.

4. Šta misli o školskim uniformama

Uniforme su prelepe. Sve se kombinuje i daje mogućnost stvaranja kompleta. Trenerke su savršene za fizičko, odmor i rekreaciju. U njima se deca najlepše osećaju.

Mama je obučena u model modne kuće Olivini.

spot_img
spot_img

Najnovije

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img