Dojenje – šta je “normalno”?

Da li je produženo dojenje prirodno i čak jedino ispravno, čak neophodan uslov za razvoj srećnog i samouverenog deteta?

dojenje trogodisnjakaOsim toga,  uvek se znalo da je majčino mleko najkvalitetnija hrana koja, vazda bolešljivoj deci, daje dodatnu snagu i predstavlja jedini lek u uslovima u kojima ne postoje lekari i apoteke. Takođe, naporan rad na njivi ili u domaćinstvu nisu ostavljali majci puno vremena da razmišlja o dečijim obrocima, pa je dojenje bilo najjednostavnije rešenje.

Koliko je dojenje shvatano ozbiljno vidi se iz mnogobrojnih verovanja i  obrednih radnji koje su imale zadatak da sačuvaju porodilju od gubitka mleka. Svaki pogled upućen dojilji mogao je biti urokljiv i potencijalno presudan za sudbinu majke i deteta koje je bilo u opasnosti da ostane bez izvora hrane, odnosno života.

- Advertisement -

Stvar životnog stila

Danas, dojenje više nije pitanje života ili smrti. Ono je postalo pitanje životnog stila, jer društvo izobilja u kome današnji roditelji odgajaju svoju decu to dozvoljava. Iako stručnjaci i  mediji  stalno propagiraju majčino mleko, ističući blagodeti po zdravlje dojenog deteta, činjenica da postoje ne tako loše alternative dovoljna je da mnoge majke sisu zamene flašicom čim im se učini da je čitava stvar isuviše komplikovana. Očigledno, osim normalnog i nenormalnog, i kategorije kao što su jednostavno i komplikovano su relativne i zavise od  životnih okolnosti.

dojenje odrasle deceNaravno, pitanje dojenja ne treba pretvoriti u moralno pitanje i suditi majkama koje ne doje ili onima koje “preterano” doje, mereći koliko koje vole svoju decu i slično. Ni majke iz svih onih društava u kojima se deca i dalje odgajaju u skladu sa prirodom nisu svetice, već se, kao i sve žene sveta, prilagođavaju okolnostima u kojima žive i podižu svoju “mladunčad”.

Tajm je postogao šta je želeo – naslovnicu o kojoj svi pričaju, ali za nas ostale to ne mora biti povod za rasprave i osuđivanje “druge strane”, već samo dobra prilika da se podsetimo da  kulturni obrazac u kome mi podižemo svoju nije niti jedini, niti nužno najbolji.

 

Jovana Papan već godinama svojim člancima i kolumnama komentariše i analizira razne važne i manje važne roditeljske (i druge) teme. Pisala je ili još piše za časopise Mama, Roditelj & dete, Trudnoća, Nova srpska politička misao, NIN. Radila je kao urednik u časopisima Nova srpska politička misao i Roditelj & dete. Urednik je u časopisu Kuvajmo s decom i glavni je urednik sajta Detinjarije.

Male zanimljivosti o dojenju

- Advertisement -

Male zanimljivosti o dojenju

Znate li kakav je ukus majčinog mleka i koliko kalorija troši dojenje? Pronašli smo deset zanimljivosti o majčinom mleku.

spot_img

Najnovije

Podela nasledstva ne bi smela biti podela među decom

Rađanjem dece ljubav se ne deli, nego umnožava – to je ono što često možemo čuti i što bi jedino i trebalo biti prihvatljivo.

Šta raditi kada vaše dete kaže da mrzi školu

Kada vam dete kaže da „mrzi školu“, ne morate se odmah zabrinuti. Pedagozi objašnjavaju da je normalno da se deca povremeno žale, bilo da im je dosadno, da se osećaju neshvaćeno ili se bore s društvenim odnosima u razredu.

Izmene Porodičnog zakona: Roditelji ne smeju fizički da kažnjavaju decu, previđene i mere nadzora

Zabrana fizičkog kažnjavanja dece, ukidanje maloletničkih brakova i veća kontrola države nad roditeljima, samo su neke od izmena koje će doneti novi Porodični zakon. Za one koji pravila ne poštuju – slede sankcije. Da li roditelji treba da budu u strahu zbog toga?

IGRAČKE SA SVRHOM 2026 – Konkurs je otvoren

Konkurs koji podseća da je igra najvažniji deo razvoja deteta

Kako i zašto neki ljudi mogu da „čuju“ boje ili „osete“ ukus reči

Neobičan neurološki fenomen, poznat kao sinestezija, otkriva koliko se naše percepcije sveta mogu razlikovati — i šta nam to govori o radu mozga.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img