Naša zbirka mikroba, poznata kao mikrobiom, ljudski je ekvivalent ekosistemu. Mada ove bakterije ukupno teže jedva oko kilogram i po, njihov sastav u mnogome određuje kako će telo funkcionisati, a ponekad i kakve će probleme sa radom imati.
Druge studije otkrile su velike razlike u mikroorganizmima koji žive u crevima osoba normalne i prekomerne težine. Mada ove studije ne mogu da pokažu šta se desilo prvo – problem sa težinom ili promena mikrobioma – studije ukazuju na to da gojazni miševi imaju crevne bakterije koje mogu da izvlače kalorije iz hrane.
Još dokaza za vezu sa gojaznošću nalazimo kod domaćih životinja. Oko tri četvrtine antibiotika prodatih u SAD daje se njima. Ovi antibiotici menjaju njihov mikrobiom, podstičući im rast.
Kada se miševima daju isti ti antibiotici koji se daju domaćim životinjama, menja se njihov metabolizam jetre, pa ona pojačano taloži masnoće u telu, kaže dr Blejzer.
Još ozbiljnija stvar je sve veći broj ozbiljnih bolesti koje se danas povezuju sa poremećenom mikrobskom ravnotežom u crevima. Među njih spadaju i neke koje su sve češće u razvijenim zemljama: bolesti organa za varenje poput kronove bolesti, ulceroznog kolitisa i celijakalije; kardiovaskularne bolesti; nealkoholna masna jetra; poremećaji varenja poput hroničnog refluksa; autoimune bolesti kao što su multipleks skleroza i reumatoidni artritis; astma i alergije.
Neki naučnici čak misle da poremećaji crevne flore igraju ulogu kod celijakalije i eksplozije potražnje za hranom bez glutena čak i kod ljudi kojima nije dijagnostikovana celijakalija. Kod miševa sa dijabetesom tipa 1, tretman antibioticima doveo je do ubrzanja bolesti, kaže Blejzer.
On i drugi naučnici, uključujući i tim iz Švajcarske i Nemačke, takođe su povezali ozbiljan porast učestalosti astme sa “naglim nestankom Helikobakter pilori, patogene bakterije koja oduvek naseljava ljudski stomak, iz zapadnih društava”. Nekada su praktično svi nosili ovaj mikrob, za koji su evropski naučnici utvrdili da štiti miševe od razvoja simptoma alergijske astme.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Svetski dan zdravlja 2024 – moje zdravlje, moje pravo
Pravo na zdravlje jedno je od fundamentalnih prava svakog pojedinca širom sveta. To znači da bi trebalo da svako ima podjednako pravo na zdravstvenu zaštitu bez diskriminacije, ali i na...
Kako pokrenuti hormone koji čine da se osećamo srećnim?
Endorfin, serotonin i dopamin su tri glavna hormona koja dovode do osećaja sreće i zadovoljstva, a postoji nekoliko načina da se stimuliše njihovo lučenje. Faktori kao što su pravilna ishrana,...
Svetski dan spavanja 2024 – Pravo na kvalitetan san za svakog pojedinca
Ove godine je slogan Svetskog dana spavanja - Jednako pravo spavanja za globalno zdravlje! Cilj je da se ovim sloganom skrene pažnja na pravo svakog pojedinca na kvalitetan, redovan san,...
Doc. dr Branislava Teofilović: Doručak je najvažniji obrok – evo zašto deca ne bi trebalo da ga preskaču
Doručak je najvažniji obrok (obezbeđuje oko 20% dnevnih energetskih potreba) i igra ključnu ulogu u ishrani dece jer pruža organizmu potrebnu energiju za početak dana. Poželjno je da sadrži složene...
1 komentar.